Za 71 rukovodećega državnog službenika srpanj i sezona godišnjih odmora počeli su u blagoj euforiji. Razlog tomu nisu samo ljetne radosti i najava Vlade da će i ove godine naći načina za isplatu regresa, pa svih 180.000 državnih službenika na more ipak može ići pod nešto manjim pritiskom. No svi oni nisu rođeni baš pod sretnom zvijezdom repaticom, pa neće biti u koži 71 euforičnog sretnika koji je, ni kriv ni dužan, uoči godišnjeg dobio povišicu do 1100 kuna neto, i to sasvim slučajno. Vlada Zorana Milanovića još početkom 2015. smanjila je porez na dohodak i omogućila rast osobne potrošnje, što je utjecalo na blage stope rasta BDP-a, pa je takav potez dočekan s velikim odobravanjem. No te porezne promjene pojedinim državnim službenicima toliko bi povećale plaće da bi bile u rangu s onima državnih dužnosnika i/ili saborskih zastupnika, što ipak teškim odricanjem i zalaganjem unutar političkih frakcija treba zaslužiti. Riječ je o rukovodećim državnim službenicima koje imenuje Vlada i koji su tek stepenicu ispod državnih dužnosnika. To su, primjerice, zamjenici ravnatelja državnih uprava, glavni tajnici ministarstava, predstojnici i zamjenici predstojnika pojedinih ureda te čelnici pojedinih Vladinih ureda. Njima su smanjeni koeficijenti na plaće Uredbom o izmjenama Zakona o državnim službenicima, koju je Milanovićeva vlada donijela dok Sabor nije zasjedao, temeljem ovlasti da u to vrijeme donosi uredbe sa zakonskom snagom, s tim da takva uredba na snazi može ostati najdulje do 30. lipnja 2016. godine. Sporna je Uredba prestala biti na snazi 1. srpnja, pa se plaće rukovodećih službenika koje imenuje Vlada obračunavaju prema koeficijentima koji su vrijedili prije njihova smanjenja odnosno usklađenja s plaćama državnim dužnosnicima nakon što je u prosincu 2014. godine dužnosnicima smanjena osnovica za obračun plaće s 4221,76 na 3890 kuna bruto. Osnovica za obračun plaća državnih službenika inače iznosi 5108,84 kune.
Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.