Za razliku od filozofa iz čuvene Marxove 11. teze o Feurbachu (‘Filozofi su do sada samo različito tumačili svijet; radi se o tome da ga treba promijeniti‘), hrvatski ekonomisti koji su se prošlog tjedna opet tri dana družili u Opatiji prilično su složni oko dijagnoze problema u hrvatskom gospodarstvu, gotovo su jedinstveni u stavu da gospodarski model treba promijeniti, a nisu ni velike razlike između njih kada je u pitanju što treba učiniti.
‘Naše je gospodarstvo u stagnaciji, međutim, ono što još više brije je prijetnja depresije. Mi ekonomisti najviše se bojimo depresije jer to je proces iz kojega je vrlo teško izaći, on znači rastezanje krize na dulji rok, a depresija je ono na što miriše sadašnja situacija - britka je dijagnoza prof. Branka Grčića, za koju je zaradio jedan od najsnažnijih aplauza svojih kolega u Opatiji.
Obzirom da je profesor Grčić ujedno i ekonomski strateg Kukuriku koalicije, a to ujedno znači da su mu velike šanse da bude i ekonomski strateg buduće vlade, on si ne može dozvoliti da javno kaže kako je hrvatsko gospodarstvo, kao i društvo u cjelini, već upalo u depresiju. Njegova je buduća uloga da društvo iz nje što prije i što brže izvuče pa nije baš poželjno da naglašava sve njezine simptome.
Na depresiju ne miriši, kako se to nježno izražava profesor Grčić, već opako smrdi po njoj. Stanovništvo je to prvo nanjušilo. Unatoč padu zaposlenosti i manjim realnim prihodima, podaci iz banaka ukazuju na izdašan rast štednje na računima građana. Potrošnja stagnira na razinama na koje je pala još početkom krize. Uzgred rečeno, jedan od rijetkih segmenata potrošnje koja raste su lijekovi i to po stopi od blizu deset posto. Da stvar bude još zanimljivija, odmah iza lijekova za kardiovaskularne bolesti na vrhu najprodavanijih su - antidepresivi.
Poduzetnici su također osjetili smrad depresije. Proljetos su se bili ponešto opustili i moglo se je osjetiti da ima naznaka poboljšanja poslovne klime, no, s dolaskom jeseni ponovno su zamrle sve poduzetničke aktivnosti, osim golog održavanja. Nema investicija. Nema novog zapošljavanja. Nema marketinga. Nema plaćanja. Nema naplate. Čeka se da smrad depresije prođe.
Rezultat tog čekanja možemo pročitati u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke: U zemljama srednje i istočne Europe tijekom prve polovine 2011. nastavljena je ulazna faza polsovnog ciklusa, svih deset promatranih zemalja ostvarilo je višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu prošle godine, a samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista.
Čista depresija!