Financijska tržišta

Sukob na Bliskom istoku trese burze diljem svijeta

Rastuće cijene nafte i geopolitičke napetosti uzrokuju pad indeksa na svjetskim burzama i jačanje dolara, nafta zasad ispod 100 dolara

Na Wall Streetu se u srijedu trgovalo oprezno, pri čemu su Dow Jones i S&P 500 indeks blago pali, jer zbog krize na Bliskom istoku i rasta cijena nafte ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama. Dow Jones oslabio je 0,61 posto, na 47.417 bodova, a S&P 500 0,08 posto, na 6.775 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,08 posto, na 22.716 bodova.

Ulagači su oprezni jer, unatoč nedavnoj poruci predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da je rat SAD-a i Izraela protiv Irana 'prilično' dovršen, kriza na Bliskom istoku ne jenjava.

Iran i dalje poručuje da neće dozvoliti prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, pa su cijene nafte ponovno porasle više od četiri posto, unatoč poruci Međunarodne agencije za energiju (IEA) da će 32 države članice osloboditi rekordnih 400 milijuna barela nafte iz svojih rezervi.

Zbog toga ulagače nije ohrabrio ni podatak da su potrošačke cijene u SAD-u u veljači porasle umjerenih 2,4 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s očekivanjima analitičara.

Premda se inflacija i dalje kreće iznad ciljanih razina američke središnje banke od 2 posto, dio analitičara smatra da će Fed uskoro ponovno smanjiti kamatne stope jer tržište rada slabi.

Neki analitičari smatraju, pak, da Fed neće žuriti sa smanjenjem kamata jer bi rast cijena energenata zbog krize na Bliskom istoku mogao ponovno potaknuti rast inflacije.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,56 posto, na 10.353 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,37 posto, na 23.640 bodova, a pariški CAC 0,19 posto, na 8.041 bod.

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica znatno pale, nakon dva dana rasta, jer je ulagače uznemirio snažan rast cijena nafte jer kriza na Bliskom istoku ne popušta. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu više od jedan posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,4 posto.

Nakon dva dana rasta, azijske su burze ponovno u silaznoj putanji zbog rasta cijena nafte i nastavka rata na Bliskom istoku. Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da su SAD i Izrael pobijedili u ratu protiv Irana, kriza na Bliskom istoku ne jenjava.

Jutros je nastavljen snažan rast, pa je cijena barela na londonskom tržištu porasla daljnjih 8,5 posto, na 99,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7,9 posto, na 94,20 dolara.

I to, premda je Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da će 32 države članice osloboditi rekordnih 400 milijuna barela nafte iz svojih rezervi kako bi se spustile cijene.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,48 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,87 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 158,10 na 159,10 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1535 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1635 dolara.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju