Devet tvrtki koje su u 2025. uložile 800 milijardi dolara u preuzimanje svijeta

Najnovije istraživanje McKinsey Global Institutea (MGI) otkriva realnost modernog kapitalizma, koja kaže da 18 ključnih industrija budućnosti raste deset puta brže od ostatka gospodarstva. Dok američki i kineski divovi bjesomučno investiraju, ostatak svijeta, uključujući EU, sveden je na ulogu promatrača u areni koja će do 2040. vrijediti do 48 bilijuna dolara.

Ako ste mislili da je tempo tehnoloških promjena dosad bio neuhvatljiv, podaci McKinsey Global Institutea sugeriraju da smo tek u prvoj brzini. Novo izvješće 'The race takes off in the next big arenas of competition' donosi dijagnozu globalnog gospodarstva koja bi trebala upaliti sve alarme u europskim prijestolnicama. Devet tvrtki, koje MGI naziva 'omniscalerima', praktički su preuzele kontrolu nad budućnošću, trošeći na razvoj više nego što iznose proračuni većine država.

Arhitekti nove ekonomije

McKinsey je identificirao 18 'arena', od AI usluga i poluvodiča do robotike, biotehnologije i autonomnih vozila, koje redefiniraju pojam rasta. Brojke su neumoljive i pokazuju da su u posljednje tri godine te industrije rasle četiri puta brže u tržišnoj kapitalizaciji i nevjerojatnih deset puta brže u prihodima u usporedbi s tradicionalnim sektorima.

Od 2022. godine sektori poluvodiča, cloud usluga i AI softvera generirali su 500 milijardi dolara novih prihoda i nevjerojatnih 11 bilijuna dolara tržišne vrijednosti. To više nije samo tehnološki trend, to je masovna migracija kapitala koja usisava resurse iz svih drugih grana gospodarstva.

Uspon 'Omniscalera': Moć bez presedana

Najzanimljiviji (i možda najalarmantniji) dio izvješća je uspon tzv. omniscalera. Riječ je o devet korporativnih titana koji istovremeno dominiraju u više arena. U 2025. godini ovih devet tvrtki generiralo je 700 milijardi dolara operativnog gotovinskog tijeka. Radi se o Microsoftu, Amazonu, Alphabetu, Appleu, Meta-i, Tesli, Nvidiji, Alibabi i Tencentu.

Što rade s tim novcem? Ne čuvaju ga za dividende, već ga agresivno vraćaju u sustav. Uložili su više od 800 milijardi dolara u istraživanje, razvoj i kapitalne investicije u samo jednoj godini. Njihova sposobnost da financijsku snagu iz jednog sektora (npr. clouda) preliju u drugi (npr. robotiku ili biotehnologiju) stvara barijere za ulazak koje su za male i srednje igrače praktički nepremostive, navodi se u izvješću.

Gdje je ostatak svijeta?

Za nas u Europi, McKinseyjeva mapa moći izgleda porazno. Tvrtke sa sjedištem u SAD-u i Kini drže 90 posto tržišne vrijednosti ovih arena. SAD dominira u 14 od 18 arena prema tržišnoj kapitalizaciji. Kina agresivno sustiže, posebno u udjelima u prihodima i fizičkim aplikacijama poput električnih vozila i robotike, dok ostatak svijeta, kako navodi MGI, 'zasad stoji po strani'.

Ovo nije samo pitanje korporativnog prestiža, već pitanje tehnološkog suvereniteta. Dok SAD i Kina grade infrastrukturu za 'fizički AI', strojeve koji sami donose odluke u stvarnom svijetu i dok njihove ljekarne pune novi generacijski lijekovi za pretilost koji mijenjaju farmaceutsku sliku svijeta, Europa se i dalje bavi regulacijom prošlosti umjesto investiranjem u budućnost.

Ova koncentracija moći znači da će pravila o tome kako radimo, kako se liječimo i kako putujemo donositi upravni odbori šačice tvrtki u Kaliforniji i Shenzhenu. Ako se trend nastavi, do 2040. ove će arene generirati između 29 i 48 bilijuna dolara. Pitanje za kreatore javnih politika više nije kako 'pratiti' ove trendove, već kako spriječiti potpunu ekonomsku irelevantnost u svijetu u kojem 'omniscaleri' ne poznaju granice niti klasična pravila tržišnog natjecanja.