Inženjerka godine razvila servis koji poduzetnike štiti od suvišnih troškova

Tik što otvore tvrtku i započnu svoj poslovni put, novopečeni se poduzetnici susretnu s lavinom dopisa i uplatnica za razne ‘poslovne registre’. Iako takvi e-mailovi s priloženim uplatnicama od stotinjak eura na prvi pogled izgledaju i zvuče legitimno, pa poduzetnici misle da je riječ o još jednoj u nizu zakonskih obveza, radi se o komercijalnim ponudama koje nisu obvezne.

No, mnogi to ne znaju pa brže-bolje uplate novac, misleći da moraju. Kako bi nove poduzetnike barem upozorila na takve prakse, Lada Kovjanić, inženjerka godine 2024., i sama relativno nova poduzetnica, odlučila je pozabaviti se tom tematikom, istražiti Sudski registar i, za razliku od tvrtki koje šalju navedene dopise, iskoristiti javno dostupne podatke o novootvorenim tvrtkama u drugu svrhu – kako bi još neiskusne poduzetnike informirala da navedene navedene upise u registre nisu dužni plaćati.

– Istražila sam otvorene podatake Sudskog registra i napravila.NET servis koji svakoga dana preko REST servisa Sudskog registra dohvaća nove tvrtke i šalje im jednokratno informativni e-mail da uplatnice za upis u registar mogu ostati neplaćene... ili plaćene po želji – objašnjava Kovjanić, kojoj cijeli proces nije bio posebno izazovan.

– Potrebno se prvo registrirati na Sudskom registru, a s pristupnim podacima je tada moguće pozivati servis registra i dohvaćati podatke. U dokumentaciji na službenim stranicama opisan je način rada servisa Sudskog registra. Nakon programiranja, kao i obično, trebalo je malo isprobati da bi sve radilo – pojašnjava.

Vlastito iskustvo

Kovjanić je, naime, nakon izbora za inženjerku godine odlučila i rada u tvrtki mStart plus odlučila pokrenuti vlastitu softversku tvrtku Axolit Solutions. Ubrzo nakon otvaranja tvrtke, kao i drugi poduzetnici, dobila je desetak pisama s uplatnicama od 80 do 130 eura za ‘upis u poslovni registar’.

Pitajući se kako i zašto netko uopće zna da je otvorila tvrtki, i to gotovo odmah, krenula je u istraživanje Sudskog registra.

Na kraju je kreirala opisano automatsko slanje e-mail obavijesti, napominjući pritom da nakon poslane obavijesti podaci o e-mailovima subjekata brišu, jer, kaže, sustav ima namjenu isključivo jednokratnog slanja obavijesti.

Težnja za unaprjeđenjem

Njoj je, recimo, bilo potrebno nekoliko mjeseci da se uhoda u vođenje tvrtke, uz svakodnevni posao. Mnogo se toga može napraviti online, no sve skupa bi, smatra, moglo biti jednostavnije.

– Postoji beskonačno mogućnosti za korištenje otvorenih podataka. Već postoje izvanredni primjeri korištenja podataka i dosta se radi po tom pitanju. Naravno, uvijek može još bolje. Trebamo težiti unapređenju i svaka je inicijativa za razvoj korisnih servisa poput hakatona odlična – poručuje Kovjanić, dodajući da bi najavljeni objedinjeni portal mogao pomoći za lakše pronalaženje javnih podataka.

– Bilo bi super da se poduzetnicima šalje neki mail dobrodošlice s detaljima i savjetima, da sve dobiju na jednom mjestu – zaključuje.