Ekstremna nevremena postaju strateški rizik poslovanja u Hrvatskoj

Hrvatska je ušla u zonu u kojoj rizik od nevremena postaje strateška ugroza poslovanja, a najnovije nevrijeme koje je pogodilo Zagreb nije izolirani incident, nego još jedan u nizu događaja koji potvrđuju obrazac da su štete sve češće, sve kompleksnije i sve skuplje. Tako je, komentirajući posljedice posljednjeg nevremena koje je pogodilo glavni grad Hrvatske, ocijenila Jasminka Horvat Martinović, direktorica Marsh Hrvatska.

Iz Marsha su sumirali da je u posljednja 24 sata zabilježeno oko 1.000 poziva građana, više od 650 incidenata, od čega 246 rušenja stabala, 122 oštećenja objekata i 43 oštećena vozila, pri čemu je oštećena i prometna infrastruktura, zbog čega su pojedini dijelovi grada bili privremeno blokirani.

- Ono što danas vidimo u Zagrebu je ogledalo novog obrasca. Intenzitet raste, a cijena nepripremljenosti je neodrživa. Hrvatska je ušla u zonu gdje rizik od nevremena postaje strateška ugroza poslovanja – rekla je Jasminka Horvat Martinović.

Kontinuitet šteta: od oluje 2023. do danas

No, iz Marsha su upozorili da je najveći problem kontinuitet, jer su štete na infrastrukturi, javnim i privatnim objektima postali zagrebački obrazac, jer su u ekstremni scenarij eskalirali i u velikoj oluji 2023. godine kad je bilo i poginulih, a porušena je i građevinska dizalica visoka oko 30 metara. Ta je oluja po određenim procjenama izazvala štetu u Zagrebu od oko 25 milijuna eura. Kod ovakvih događaja, objasnili su iz Marsha, problem je što vidljiva šteta često nije i konačna šteta. Naime, primarne štete izravnim oštećenjima često slijede sekundardne, poput prodora vode, izboja struje i konstrukcijskih oštećenja na objektima, što dovodi do privremene obustave rada organizacije, kašnjenja ili zatvaranja objekata.

- Tvrtke često podcjenjuju taj treći dio odnosno poslovni prekid. Jedan dan zastoja zbog nevremena može imati veći financijski efekt od same fizičke štete. U kontekstu sve češćih ekstremnih vremenskih događaja, Hrvatska ulazi u zonu gdje nevrijeme više nije iznimka, štete nisu samo lokalne nego sistemske i rizik prelazi iz operativnog u strateški. U okruženju gdje jedan dan nevremena generira stotine incidenata, otpornost više nije opcija nego osnovni uvjet poslovanja - zaključila je Horvat Martinović.

Vjetroelektrane i solarne elektrane pod udarom ekstrema

Marsh je u priopćenju podsjetio da na ekstremne meteorološke uvjete nisu imune ni neurbanizirane sredine. Na primjeru vjetroelektrane Pometeno brdo, kojoj je vjetar 2024. godine poručio vjetrenjaču, vidi se koliko ekstremni vremenski uvjeti mogu oštetiti i velike infrastrukturne sustave. Na meteorološke rizike osjetljive su i solarne elektrane, jer ih jak vjetar može odvojiti od postolja, što na objektima ugrožava i krovnu konstrukciju.