Spalili 600 milijuna uz blagoslov Iron Mana: Bankrotirao europski startup za kukce

Da je kukce jesti lako, kukce bi jeo svatko. Iako se prosječnom čovjeku ideja o doručku od skakavaca i dalje čini bizarnom, holivudska elita već godinama pokušava 'prodati' kukce kao vrhunski kulinarski i ekološki trend. Pokušala je to Angelina Jolie jedeći sa svojom djecom kukce u Kambodži ističući kako su njena djeca na takvu hranu navikla od malena. Naravno, njena djeca ne jedu kukce, ali laži su glavno oružje kada se kukci podvaljuju pod neku ukusnu hranu. Pokušala je to i Nicole Kidman koja je u viralnom videu za Vanity Fair pojela cijeli meni od kukaca, nazivajući ih 'izvrsnima'.

No, nisu oni jedini, Salma Hayek i Zac Efron također su koristili svoje platforme kako bi promovirali kukce kao 'superhranu' budućnosti, a Iron Man, tj. Robert Downey Jr. je čak preko svog fonda FootPrint Coalition postao jedan od ključnih investitora u Ÿnsect, francuski startup koji je predvodio europsku priču o kukcima kao hrani, koji je podržavala i država Francuska, a hvalospjeve su im pjevali i u priopćenjima europske komisije i EIT-a (European Institute of Innovation & Technology).

Međutim, samo četiri godine nakon što je popularni Iron man oduševljeno pričao o prednostima konzumacije kukaca, startup koji je predvodio tu revoluciju francuski Ÿnsect prestao je postojati u obliku u kojem smo ga poznavali. Tvrtka je nedavno završila u sudskoj likvidaciji zbog nesolventnosti, ostavljajući iza sebe dugove i gorko pitanje. Kako je projekt koji je prikupio više od 600 milijuna dolara investicija uspio tako neslavno propasti?

Od holivudskog sjaja do stečajnog upravitelja

Ÿnsect nije bio samo još jedan tech startup, on je bio simbol europske ambicije u borbi protiv klimatskih promjena. Ideja je bila plemenita, a radilo se o uzgoju brašnastih crva koji bi postali održiva alternativa soji i ribljem brašnu, čime bi se drastično smanjio ekološki otisak poljoprivrede. No, dok su investitori poput Downeyeve FootPrint Coalition i francuske državne banke Bpifrance ulagali milijune, unutar tvrtke vladala je strateška pogubljenost. Ÿnsect se nikako nije mogao odlučiti tko mu je zapravo kupac i tko bi trebao jesti te njegove proizvode o kukaca.

Tri tržišta, niti jedan profit

Gledajući na tržišta, Ÿnsect se nije mogao odlučiti kome prodavati svoje kukce. Jesu li to ljudi, kućni ljubimci ili stoka. Iako je 2021. Ÿnsect akvizicijom nizozemske tvrtke Protifarm ušao u segment ljudske prehrane i zagolicao ideju proizvodnje kukaca za ljude, priča je bila malo drugačija a akvizicija Protifarma bio je svojevrsni marketinški trik. Prva bitka se vodila na druga dva fronta, hrani za kućne ljubimce i stočnoj hrani.

Međutim, problem je počeo jer se Uprava tvrtke nikad nije jasno izrazila u kojem smjeru ide tvrtka i njena proizvodnja, tj. tko su njihovi stvarni kupci. Pokušali su osvojiti oba tržišta istovremeno, što je dovelo do rasipanja resursa. Dok su se hvalili vizijom, prihodi su 2021. godine iznosili tek skromnih 21 milijun dolara (navodno napuhanih internim transferima), dok je gubitak do 2023. narastao na nevjerojatnih 94 milijuna dolara.

Farma pojela samu sebe

Koban trenutak bio je projekt Ÿnfarm, gigantska automatizirana farma na sjeveru Francuske, reklamirana kao 'najskuplja farma buba na svijetu'. Izgradnja ovog pogona 'pojela' je stotine milijuna dolara prije nego što je Ÿnsect uopće dokazao da njegov poslovni model funkcionira u praksi. U svijetu industrije, to je ekvivalent gradnji ogromne tvornice automobila prije nego što ste sigurni hoće li motor uopće upaliti.

Ynsect tvornica

- Ÿnsect je studija slučaja o europskom problemu skaliranja. Financiramo vizionarske ideje, ali zakazujemo kod izgradnje tvornica. Slavimo pilote, a napuštamo industrijalizaciju -  ističe profesor Joe Haslam s IE Business School, povlačeći paralelu s drugim posrnulim europskim projektima poput švedskog Northvolta ili njemačkih letećih taksija (Lilium).

Matematika ne mari za ideale

Kukci su se reklamirali kao 'kružna ekonomija' jer bi se trebali hraniti otpadom. U stvarnosti, industrijska proizvodnja Ÿnsecta oslanjala se na nusproizvode žitarica koji se već koriste kao stočna hrana. Time su kukci postali tek 'skupi dodatni korak' u lancu, umjesto da ga pojeftine. Ostaci Ÿnsecta sada su na prodaju. Novi (i posljednji) direktor, Emmanuel Pinto, nada se da će tehnologija i patenti ipak naći primjenu u nekom novom obliku. No, za europsku startup scenu, ovo je bolno otrježnjenje jer ni 600 milijuna dolara ni podrška Iron Mana ne mogu spasiti tvrtku koja ne zna što prodaje i kome.