Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Sve više turista dolazi nam zbog gastronomije – je li to prilika za dobavljače domaće hrane?

02. Siječanj 2024.
Restoran Alfred Keller, Boutique Hotela Alhambra

Očekivano zbog porasta cijena i inflacije, prosječni dnevni izdaci turista na Jadranu su u razdoblju od lipnja 2022. do lipnja 2023. godine bili za 51 posto veći nego prije pandemije, s tim da su izdaci za usluge ugostiteljstva, odnosno usluge smještaja te hrane i pića porasli za 47 posto, dok su izdaci za ostale usluge porasli za 27 posto. Pritom je prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj iznosila 140 eura, pokazalo je novo TOMAS istraživanje Instituta za turizam.

U strukturi prosječnih dnevnih izdataka, 48 posto se odnosilo na uslugu smještaja s povezanom hranom, 20 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 32 posto na sve ostale usluge. Prosječna dnevna potrošnja turista na kontinentu nije bila puno niža, 136 eura po osobi. Najveće troše hotelski gosti (195 eura na dan), a potom gosti u obiteljskom smještaju (139 eura), hostelima (90 eura) i kampovima (84 eura).

Najviše pritom troše Amerikanci, 299 eura dnevno, potom gosti iz Velike Britanije (232 eura), Španjolske (220 eura), Francuske (200 eura), skandinavskih zemalja (198 eura), Srbije (173 eura), Švicarske (166 eura) te azijskih zemalja (155 eura), pokazala je analiza provedena na nešto više od 14,6 tisuća turista u komercijalnim smještajnim objektima (hotelima, hostelima, kampovima i obiteljskom smještaju), u više od 140 mjesta diljem Hrvatske.

Ovo je inače drugo, nakon onog provedenog 2019. godine, sveobuhvatno istraživanje obilježja turističke potražnje i potrošnje na cijelom području RH, a temeljeno je na metodološkom okviru longitudinalnog istraživanja TOMAS koje Institut za turizam provodi od 1987. godine, istim metodama na usporedivim i reprezentativnim uzorcima ispitanika.

- Longitudinalna primarna istraživanja kao što je TOMAS istraživanje imaju težak zadatak da, s jedne strane prate trendove u obilježjima potražnje koji su najvrjedniji tržišni podaci i služe za inoviranje postojećih i kreiranje novih turističkih proizvoda, a s druge strane moraju ‘uhvatiti‘ trenutke promjene tih obilježja i nastaviti ih pratiti. Zbog brzog razvoja tehnologije, klimatskih promjena koje su sve intenzivnije, kao i drugih društvenih promjena, istraživači moraju biti dobri poznavatelji ne samo metodoloških zahtjeva nego i promjena i noviteta na strani potražnje i ponude - napominju u Institutu.

Pad udjela lojalnih gostiju

Rezultati nekoliko uzastopnih istraživanja TOMAS Ljeto i TOMAS Hrvatska ne pokazuju velike strukturne promjene hrvatskog turizma, no nekih pomaka ima. Tako oni i dalje ukazuju na dominaciju turista srednje životne dobi, onih od 30 do 49 godina starosti, a dio najmlađih gostiju do 29 godina, varira, čak s tendencijom pada u posljednjih nekoliko godina (od 21 posto u 2014. do 14% u 2022.).

Od 2001. godine do danas zamjetan je trend povećanja udjela obrazovanijih gostiju, udio fakultetski obrazovanih gostiju povećan je s 21 posto u 2001. na 42 posto u 2019. godini, uz mali pad na 40 posto u 2022. godini. Značajno se smanjuje udio gostiju sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Tijekom godina značajnije se povećava udio turista s višim mjesečnim primanjima kućanstva. Dok je u 2010. godini zabilježeno svega sedam posto gostiju iz kućanstava s primanjima od 3.501 eura i više, u 2014. taj udio raste na 12 posto, u 2017. na 24 posto, u 2019. na 36 posto, a u 2022. godini na 45 posto. Naravno, treba tu uračunati i rast plaća, pogotovo u zadnjih par godina.

Analitičari primjećuju i da je zaustavljen pad udjela lojalnih gostiju, onih koji su u Hrvatskoj bili tri i više puta – u 2019 je njihov udjel bio 53 posto, a 2022. čak 72 posto. To pokazuje i dalje znatnu ovisnost hrvatskog turizma o postojećim tržištima i segmentima potražnje, ali potvrđuje i značajan segment lojalne potražnje koja odabire Hrvatsku kao turističku destinaciju i u kriznim razdobljima, kažu u Institutu. Novi gosti više dolaze na kontinent, lojalni su više na moru.

More i priroda i dalje ostaju najvažniji motivi dolaska na hrvatsku obalu i otoke, no na Jadranu raste udjel gostiju koji tu dolaze da bi dobro jeli. U zadnjem TOMAS-u tako su city break i gastronomija motivirali po 19 posto gostiju na dolazak, dok je 2019. zbog gastronomije na Jadran došlo tek šest posto turista, što bi mogao biti zanimljiv podatak i za ugostitelje i za domaće dobavljače hrane. U kontinentalnoj Hrvatskoj gastronomija stoji nešto slabije, čak i u odnosu na 2019., tako da tu nema baš pomaka. Najzahvalniji gosti za gastronomiju pritom su Amerikanci, pokazala je statistika Instituta.

U novom TOMAS-u obratila se pažnja i na eventualne promjene u načinu putovanja na koje je utjecala pandemija covida. Pokazalo se tako da gosti više vole boravak u prirodi i na otvorenom, veća pažnja se pri rezervaciji putovanja poklanja mogućnostima otkazivanja rezervacije/povratu sredstava, izbjegavaju se mjesta s puno ljudi i sredstva masovnog prijevoza, češće se odsjeda u smještaju koji omogućuje veću privatnost, a skratilo se i vrijeme između rezervacije putovanja i odlaska na putovanje.

06. lipanj 2024 16:15