Poruke Merzove inicijative 'light' proširenja Europske unije

U manje od mjesec dana dvojica su se Nijemaca izravno uključila u europske stabilizacijske i mirovne procese. Nakon medijski efektno izvedene ostavke visokoga međunarodnog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, ovih je dana njemački kancelar Friedrich Merz uputio pismo tijelima EU-a u kojemu poziva na inovativni pristup proširenju EU-a, kao prijelazni status do punopravnog članstva, kako bi se smanjile frustracije država koje su u dugotrajnome i neizvjesnome pristupnom procesu. Ukrajina bi, prema njegovu prijedlogu, dobila status pridružene članice, a zapadni Balkan i Moldavija status promatrača.

Kao pridružena članica Ukrajina bi dobila pravo sudjelovanja u radu institucija EU-a, pravo sudjelovanja na sastancima lidera EU-a i pridružene članove Europskom parlamentu. Ali bez prava glasa. Države zapadnoga Balkana (BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo) dobile bi pak pravo na svoje promatrače u institucijama EU-a i povlašteni pristup jedinstvenom tržištu EU-a.

Ekonomski, ali i geopolitički efekt

Schmidtova ostavka otvorila je vrata novom američkim pristupu prema BiH koji napušta načelo međunarodnog političkog skrbništva i promiče, kao i u drugim kriznim područjima, interesna savezništva i gospodarsku suradnju, što vodi prema redifiniciji ili čak ukidanju uloge visokoga međunarodnog predstavnika. Merzova inicijativa light proširenja EU-a poručuje da je Njemačka spremna preuzeti glavnu ulogu u EU-u kao i u poslijeratnom procesu stabilizacije i integracije Ukrajine, kojoj je Merzova inicijativa ponajprije namijenjena. Države zapadnoga Balkana, od kojih nijedna u pristupnom procesu nije blizu članstvu, samo su od njega različito udaljene (Crna Gora i Albanija najmanje udaljene, BiH i Srbija jako udaljene, Kosovo najudaljenije), dobile su pak poruku da nisu zaboravljene.