Završilo je 'zlatno doba' privatnog duga

Tržište privatnog duga, koje označava oblik kreditiranja u kojemu zajmove tvrtkama ne daju banke nego specijalizirani investicijski fondovi, godinama je bilo jedna od najprivlačnijih priča u globalnim financijama, a sada se po prvi put suočava s ozbiljnim zaokretom.

Naime, prema godišnjem izvješću PitchBooka za 2025. godinu, jednogodišnja interna stopa povrata pala je na 3,9 posto u prvoj polovici 2025., što je najslabiji rezultat od pandemijske 2020. i daleko ispod petogodišnjeg prosjeka od 9,2 posto.

Razlozi za ovaj zaokret, pokazalo je izvješće, nisu jednokratni nego strukturalni, što znači da nisu posljedica jednog iznenadnog događaja nego dugoročnih promjena na tržištu. Koordinirana snižavanja kamata središnjih banaka diljem svijeta smanjila su prihode fondova koji su pretežno ulagali u instrumente čija se kamatna stopa mijenja zajedno s tržišnom kamatnom stopom, a kreditni rasponi, dakle razlika između kamate koju privatni zajmodavci naplaćuju i kamate na državne obveznice kao najsigurniju investiciju, stisnuli su se na razine koje nisu viđene od globalne financijske krize 2008.

Okruženje koje je privatne zajmodavce godinama stavljalo u izrazito povoljan položaj u odnosu na javno tržište duga, gdje se vrijednosni papiri kupuju i prodaju na burzama, više ne postoji u istom obliku.

Mijenja se raspodjela kapitala 

Unatoč usporavanju prinosa, kapital i dalje pritječe u sektor. Ukupna imovina pod upravljanjem dosegla je dva bilijuna dolara sredinom 2025., a zajedno s fondovima bez fiksnog roka trajanja (eng. perpetual vehicles) namijenjenim privatnim investitorima i osiguravajućim društvima, ta cifra prelazi 2,6 bilijuna dolara. Ukupno prikupljeni kapital u 2025. iznosio je 221 milijardu dolara, što je pad od 7,8 posto na godišnjoj razini, ali privatni dug u apsolutnim iznosima i dalje ostaje druga najveća strategija u cijelom spektru privatnih tržišta, odmah iza privatnog kapitala koji uključuje izravno vlasništvo u tvrtkama.

Ono što se dramatično mijenja jest raspodjela tog kapitala, i to na način koji govori o dubokim promjenama u strukturi industrije. Rekordnih 83,5 posto prikupljenog kapitala otišlo je u fondove veličine iznad milijarde dolara, dok je ukupan broj fondova koji su uspješno privukli investitore pao treću godinu zaredom, na svega 206. Menadžeri koji podižu četvrti fond ili kasniji privukli su čak 93 posto sveg prikupljenog kapitala, što je rekordni udio, dok su menadžeri koji tek ulaze na tržište s prvim fondom prikupili tek 3,7 milijardi dolara kroz 18 'vozila' (perpetual vehicles, pojam koji smo ranije spomenuli), što je najslabiji rezultat u povijesti praćenja ovog tržišta. Prosječno vrijeme potrebno za zatvaranje fonda, dakle za prikupljanje dogovorenog iznosa od investitora, produžilo se na 23,5 mjeseca u usporedbi s petogodišnjim prosjekom od 19,2 mjeseca, što govori o sve zahtjevnijem tržištu čak i za etablirane igrače.

Izravno kreditiranje, koje podrazumijeva izravne zajmove tvrtkama bez posrednika u obliku banaka ili burzi, ostaje daleko najveća podstrategija s 751 milijardom dolara imovine pod upravljanjem i 46 posto ukupno prikupljenog kapitala, premda su i apsolutni iznos i broj fondova pali u usporedbi s prethodnom godinom. Europski fondovi pokazali su iznimnu dinamiku, prikupivši 79,4 milijarde dolara naspram 55,9 milijardi u 2024., dijelom potaknuti bijegom američkih investitora od nestabilnosti uzrokovane Trumpovim carinskim politikama koje su u travnju 2025. nazvane Danom oslobođenja, a koje su pokrenule val traženja sigurnijeg i geografski diversificiranog ulaganja.

Strah od AI-ja

Posebno zabrinjavajuće za kreditna tržišta u širem smislu jest stanje u sektoru softverskih tvrtki, koje čine gotovo petinu ukupnih ulaganja u tom segmentu privatnog duga. Američki sindicirani zajmovi, dakle krediti koje banke zajedno odobravaju velikim korporacijama i zatim prodaju investitorima, zabilježili su u veljači 2026. najlošiji početak godine u desetljeću s gubitkom od 1,08 posto od početka godine, dok su zajmovi softverskih tvrtki pali za gotovo osam postotnih bodova samo od kraja 2025. Strah od poremećaja koji donosi umjetna inteligencija, koja bi mogla bitno smanjiti potrebu za skupim softverskim rješenjima, nije ostao ograničen na tehnološki sektor, nego se proširio i na profesionalne usluge te druge industrije.

Što se poslovne aktivnosti tiče, 2025. bila je rekordna godina za preuzimanja izlistanih tvrtki i njihovo povlačenje s burze, s ukupno 178,6 milijardi dolara vrijednosti transakcija u drugoj polovici godine, što je rast od 135 posto u odnosu na prvu polovicu. Kupnja Electronic Artsa, jednog od vodećih svjetskih proizvođača videoigara, za 55 milijardi dolara konzorcijem koji predvodi investicijski fond Silver Lake uz sudjelovanje saudijskog državnog investicijskog fonda te kupnja tvrtke Air Lease, koja se bavi iznajmljivanjem zrakoplova, za 19,5 milijardi dolara uz sudjelovanje investicijskih divova Apolla i Brookfielda, bile su najupečatljivije transakcije prošle godine, navodi PitchBook.

Njihov pogled prema 2026. obilježen je oprezom koji se može pratiti i u pouzdanim tržišnim pokazateljima. Prediktivna tržišta, platforme na kojima se sudionici mogu kladiti na buduće ishode i koja se smatraju pouzdanim pokazateljem tržišnih očekivanja, sredinom ožujka procijenila su vjerojatnost američke recesije do kraja 2026. na 34 posto, što je znatan skok s 21 posto s početka istog mjeseca.

Pritisak na isplatu udjela u fondovima namijenjenim privatnim investitorima raste, a vodeći menadžeri već pribjegavaju kreativnim rješenjima kako bi zadovoljili sve veću potražnju za likvidnošću, uključujući prodaju kreditnih pozicija po tržišnoj vrijednosti i ulaganje vlastitog kapitala kako bi popunili rupe. Buduća izvedba, zaključuju analitičari PitchBooka, ovisit će više o sposobnosti menadžera da pažljivo biraju kreditne prilike nego o povoljnim makroekonomskim uvjetima koji su godinama automatski punili prinose cijelom sektoru.