Hrvatska na dnu: Samo 7 posto zaposlenika mari za svoj posao

U Hrvatskoj je tek sedam posto zaposlenika angažirano na svom poslu. S druge strane, ogromnih 72 posto njih se smatra neangažiranima, dok je čak 20 posto aktivno isključeno, što znači da ne samo da su nesretni, već svoje nezadovoljstvo šire radnim okruženjem.

Proizlazi to iz Gallupovog izvještaja ‘State of the Global Workplace: 2025 Report’, objavljenog u travnju 2025. godine. Prema tom istraživanju, Hrvatska je zabilježila jedan od najvećih padova angažiranosti u Europi, čak pet postotnih bodova u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek.

Je li ikada bilo bolje?

Analiza podataka iz prethodnih godina pokazuje da niska razina angažiranosti u Hrvatskoj nije novost. Angažiranost zaposlenika u Hrvatskoj doživjela je svoj vrhunac 2021. godine kada je iznosila i dalje skromnih 17 posto, a najniža razina zabilježena je 2012. godine s nešto manje od tri posto.

Nakon kratkotrajnog oporavka, posljednje dvije godine bilježe ponovni pad. S trenutnih sedam posto, Hrvatska se službeno nalazi na samom dnu europske ljestvice (38. mjesto od 38 ispitanih europskih zemalja). S druge strane, visokim se angažmanom zaposlenika ističu neke europske zemlje, poput Rumunjske (35 posto) ili Albanije (29 posto).

Usporedbe radi, europski prosjek angažiranosti je 13 posto, no slično kao i u Hrvatskoj, neangažiranost je na visokih 73 posto. Aktivno isključenih je u Europi 15 posto.

U odnosu na globalni prosjek od 21 posto, i Hrvatska i Europa značajno su ispod.

Osim toga, broj neangažiranih, tj. onih koji samo ‘odrađuju sate’, stabilno je visok i iznad je razine od 70 posto već godinama, što ukazuje na duboko ukorijenjene strukturne probleme u upravljanju ljudskim potencijalima.

Neangažiranost košta

Međutim, Hrvatska nije izolirani slučaj. Gallup izvještava da je globalna angažiranost zaposlenika pala na 21 posto, što je pad od dva postotna boda u odnosu na rekordnu 2023. godinu. Zanimljivo je da je ovo tek drugi put u posljednjih 12 godina da se bilježi ovakav pad. Prvi put se to dogodilo tijekom lockdowna 2020. godine.

Razlozi za globalni pad angažiranosti su brojni. Na to su, između ostaloga, utjecali valovi umirovljenja i fluktuacije radne snage tijekom pandemije, pritisci digitalne transformacije i AI alata, smanjenje budžeta, ali i nova i drugačija očekivanja radnika vezanih uz fleksibilnost i rad na daljinu.

No, posljedice nisu samo psihološke, već i financijske. Prema Gallupovom izračunu, ‘isključenost’ s posla koštala je svjetsko gospodarstvo nevjerojatnih 438 milijardi dolara u 2024. godini. Kada bi sva radna snaga bila u potpunosti angažirana, globalni BDP mogao bi porasti za čak 9 posto, odnosno 9,6 bilijuna dolara.

Problemi kreću s vrha

Jedan od najalarmantnijih podataka jest pad angažiranosti među menadžerima, s 30 na 27 posto u prošloj godini. To je posebno problematično jer Gallupova istraživanja, provedena na preko 3,3 milijuna radnika, pokazuju da je čak 70 posto angažiranosti tima izravno povezano s menadžerom. Dakle, ako voditelji nisu angažirani, neće biti ni njihovi timovi.

Veliki i kontinuirani porast angažmana bilježi Kina, a Sjedinjene Američke Države i dalje su među najangažiranijima na poslu s 31 posto, iako se i tamo bilježi pad. No tzv. ‘best practice’ tvrtke drže se na visokih 70 posto angažiranosti, što je dokaz da je uz pravu kulturu i upravljanje moguće postići vrhunske rezultate čak i u kriznim vremenima poput sadašnjih.