Gotovo trećina odraslih u razvijenim zemljama svakodnevno koristi AI

Umjetna inteligencija postaje intuitivno sučelje koje sažima rezultate pretraživanja te tradicionalno pretraživanje obogaćuje kontekstom. U 2026. godini će svakodnevna uporaba umjetne inteligencije u okviru pretraživanja biti tri puta veća od uporabe bilo kojeg samostalnog alata umjetne inteligencije, što će redefinirati dohvat informacija.

Gotovo jedna trećina (29 posto) odraslih osoba u razvijenim zemljama dnevno pogleda barem jedan sažetak koji je pripremila umjetna inteligencija, dok ih 10 posto svaki dan upotrebljava samostalne aplikacije zasnovane na umjetnoj inteligenciji. Umjesto da korisnici pregledavaju poveznice i sami sastavljaju odgovore, pretraživači već isporučuju sažetke koje je izradila umjetna inteligencija te postaju vodiči koji tumače, organiziraju i objašnjavaju informacije o okviru zadanog konteksta.

Podaci su to koje je Deloitte objavio u 25. izdanju svojih Predviđanja za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija u kojima objašnjava kako umjetna inteligencija mijenja primjenu hardvera, softvera, te poslovanje telekomunikacija i medija.

Umjetna inteligencija potiče ulaganja u infrastrukturu, mijenja poslovne modele i ubrzava promjene u načinu na koji se ljudi povezuju i konzumiraju sadržaj, zbog čega će nastati konkurentnije i složenije digitalno gospodarstvo u 2026. i nadalje.

– S obzirom na to da sektor tehnologije, medija i telekomunikacija čini gotovo pola globalnog tržišta kapitala, on nipošto nije beznačajan, dapače, postaje pokretač globalnog gospodarstva. Umjetna inteligencija, podatkovni centri, infrastruktura i čipovi potrebni za podršku AI agentima potiču rast i privlače privatna ulaganja, ulaganja telekomunikacijskih kompanija te ulaganja velikih tehnoloških društava. Stvarna moć tehnologije pokazat će se u budućnosti u raširenoj praktičnoj primjeni umjetne inteligencije i posljedično povećanju produktivnosti kojemu organizacije teže – tvrdi Sanjin Katinić, partner u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje. 

Tržište AI agenata moglo bi doseći 45 milijardi dolara

Umjetna inteligencija mijenja poslovni softver, stvara nova tržišta i redefinira način na koji ljudi traže informacije i proizvode, a ti bi se trendovi mogli dodatno ubrzati tijekom 2026. godine. 

AI agenti pokrenut će novu fazu integracije poslovanja jer, prema procjenama, globalno tržište AI agenata moglo bi doseći vrijednost od 35 milijardi dolara u 2030. godini, što je znatno više od prognoziranih 8,5 milijardi u 2026. godini. Međutim, ako kompanije bolje iskoriste AI agente i promišljenije odgovore na povezane izazove i rizike, Deloitte predviđa da bi nova prognozirana tržišna vrijednost mogla narasti i do 30 posto ili na čak 45 milijardi dolara do 2030. godine. 

U 2026. godini će SaaS aplikacije postati dodatno personalizirane, prilagodljive i autonomne. AI agenti mogli bi s vremenom i zamijeniti današnje alate koji nude softver kao uslugu (SaaS). Prema Deloitteu, u 2026. godini će čak 75 posto trgovačkih društava uložiti financijska sredstva u AI agente, što će onda potaknuti potrošnju na razvoj autonomnih AI agenata na platformama koje nude softver kao uslugu (SaaS).

– Umjetna inteligencija ne transformira samo poduzeća nego mijenja i pravila tržišnog natjecanja. Ulazimo u razdoblje u kojem automatizacija, inteligentni agenti i pametni softver nisu više daleka budućnost nego su u središtu digitalne transformacije. Od promjene pretraživanja informacija do redefinicije platformi i modela određivanja cijena, umjetna inteligencija iz korijena mijenja način na koji tržišta funkcioniraju – dodala je Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteova regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.

AI agenti i automatizacija povećavaju potražnju za novim hardverom i infrastrukturom, ali u isto vrijeme jasno upućuju na nedostatke u opskrbnom lancu i rezultiraju zahtjevima za većom lokalnom kontrolom tehnologije diljem svijeta.

Zaključivanje pokretanjem modela umjetne inteligencije sačinjavat će dvije trećine operacija koje umjetna inteligencija obavlja do 2026. Unatoč prognozama, većina će se tih operacija i dalje odvijati u podatkovnim centrima korištenjem skupih čipova vrijednih više od 200 milijardi dolara koji troše puno električne energije, a ne povoljnih čipova ugrađenih u uređaje korisnika, priopćili su iz Deloittea.

Porast ulaganja u EU 

Kumulativni broj robota prodanih u jednoj godini mogao bi doseći 5,5 milijuna 2026. godine, odnosno neće biti puno viši nego prethodnih godina. Dugoročno bi se taj rast mogao ubrzati jer će nedostatak radne snage potaknuti domaću proizvodnju na razvijenim tržištima, dok će poboljšanje računalne snage i multimodalne umjetne inteligencije potencijalno povećati kapacitete robota.

Ovakav bi napredak mogao dovesti do značajnog porasta broja prodanih robota na preko milijun prodanih jedinica i do prihoda od 20 milijardi dolara do 2030. godine. Dronovi su dio ove promjene: Njima većinom i dalje upravljaju ljudi, no njihove se autonomne funkcije brzo razvijaju.

U 2026. godini, nove tehnologije proizvodnje čipova kao što su alati za zajedničko pakiranje memorije visokog propusnog opsega (HBM), trodimenzionalno (3D) pakiranje čipova, plazma-jetkanje i tranzistori GAA osigurat će da potražnja za generativnom umjetnom inteligencijom i računalstvom visokih performansi bude zadovoljena. Najmanje 30 milijardi dolara moglo bi se utrošiti na ove i druge ključne tehnologije. Međutim, na lanac opskrbe poluvodiča vjerojatno će i dalje utjecati globalne tenzije s obzirom na to da se ove tehnologije oslanjaju na šačicu specijaliziranih dobavljača u koncentriranim regijama.

Deloitte predviđa da će se 2026. godine na globalnoj razini uložiti skoro 100 milijardi dolara u neovisnu računalnu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Očekuje se da će trgovačka društva izvan SAD-a i Kine udvostručiti svoju domaću infrastrukturu za umjetnu inteligenciju do 2030. godine, kao odgovor na korake koje je EU poduzeo prema ostvarivanju neovisne računalne infrastrukture.

Zbog globalne nesigurnosti, EU i druge regije ubrzavaju ulaganja kako bi povratili kontrolu nad važnom digitalnom infrastrukturom, uključujući hardver i softver za umjetnu inteligenciju, napredne čipove i mreže satelita.

Sateliti će možda ostvariti globalni pristup, dok će telekomi prijeći s 'prodaje brzine' na 'prodaju pogodnosti i dodataka' za poboljšanje životnog stila korisnika.

Segment niskoorbitnih satelita i dalje će rasti u 2026. godini, njegovi će očekivani godišnji prihodi iznositi otprilike 15 milijardi dolara, a broj njegovih globalnih korisnika premašivat će 15 milijuna. Usto, predviđa se da će broj niskoorbitnih komunikacijskih satelita u pet najvećih mreža ukupno iznositi 18 000 do kraja godine, što će vjerojatno redefinirati globalnu povezanost i tržišno natjecanje.

Neki novi oblici storytellinga

Prijenos podataka s uređaja na uređaj (D2D) nova je vrsta usluge koja nudi izravnu vezu satelita i mobitela ili drugog uređaja te omogućuje pokrivenost na mjestima koja odašiljači ne pokrivaju. Očekuje se da će ulaganja narasti na šest do osam milijardi USD do 2026. godine te će se u orbiti nalaziti preko 1000 satelita za prijenos podataka s uređaja na uređaj koji će pružati osnovnu vezu (slanje SOS poruka, tekstualnih poruka i glasovnih poruka). Cilj je da satelitski internet sljedeće generacije – zahvaljujući satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti – u budućnosti pruža više od osnovnih usluga i na taj način osigura veću povezivost izvan okvira današnjih mreža.

Veliki je broj korisnika već zadovoljan brzinom i pouzdanosti mreže, stoga telekomi pokušavaju pridobiti nove pretplatnike svojom ponudom pogodnosti i poklona. Ovakve ponude, od prioritetnog pristupa preko ulaznica za koncerte do nagradnih igara, mogu privući više korisnika nego brzina mreže.

Do kraja 2026. godine, nagradni bi programi mogli postati jednako važni, ako ne i važniji, nego učinkovitost mreže, te će barem jedna trećina potrošača na razvijenim tržištima prednost davati pogodnostima, a ne najvećim brzinama, navode iz Deloittea.

Granice između televizije, streaminga i sadržaja koji pripremaju korisnici polako se gube. Od videozapisa koji priprema generativna umjetna inteligencija i kratkih mikrodrama do podcastova s videom te odvažnih suradnji javnih medijskih servisa i autora, novi oblici storytellinga mijenjaju načine na koji publika konzumira sadržaj i sudjeluje u njemu.

Mikrodrame – kratke serijale s napetim zapletom snimljene za gledanje na pametnom telefonu, a koji objedinjuju kratke videozapise i serijski storytelling – godišnje gleda više od pola milijardi gledatelja. Njihova je globalna popularnost sve veća: prihodi unutar aplikacija će dosegnuti 3,8 milijardi dolara 2025. godine, a Deloitte predviđa da će u 2026. godini prihodi biti i više nego dvostruki, odnosno da će doseći 7,8 milijardi dolara.

Iako će SAD ostvariti pola navedenih godišnjih prihoda u 2025. godini, taj će tržišni udjel vjerojatno pasti na 40 posto jer će i druga tržišta kapitalizirati ovaj trend.

Ovakvi se videozapisi kvalitetom približavaju hollywoodskoj produkciji te omogućuju dodatnu  kreativnost– otvaraju vrata nezavisnim autorima, potiču veće sudjelovanje publike i nove vrste prihoda. Istodobno njihov globalni odjek i realizam dovode do važnih pitanja u pogledu autentičnosti, povjerenja publike i odgovorne uporabe.

Porast oglašavanja u podcastima

Platforme će morati strože moderirati sadržaj, uložiti u alate za obilježavanjem digitalnim vodenim žigom te postupati u skladu s novim propisima o označavanju sadržaja i provjeri dobi gledatelja. Kvaliteta reakcije platformi na regulatorne zahtjeve mogla bi odrediti može li ova vrsta sadržaja potaknuti rast, a da ne ugrozi povjerenje njihovih klijenata.

Europski javni televizijski servisi suočavaju se s istim pritiscima kao i komercijalne televizije. Novonastaloj se situaciji prilagođavaju tako da sa streaming platformama produciraju sadržaj, promoviraju ga na svojim društvenim mrežama, licenciraju sadržaj i pomno tempiraju objave.

Ovakve strategije povećavaju doseg, privlače mlađu publiku i osiguravaju postojanje lokalnog sadržaja na globalnim platformama. Partnerstva bi mogla proizvesti desetke tisuća dodatnih sati sadržaja na streaming platformama i društvenim mrežama u 2026. godini, što znači milijarde pregleda, stotine milijuna sati gledanja i prihode u vrijednosti od milijuna dolara. Ovo je vrijedna lekcija za američke televizije i male filmske studije.

Podcasti polako prelaze iz zvučnih zapisa u videozapise, a vodeća platforma sada nudi videozapise 60 posto svojih najpopularnijih podcasta od 2022. godine naovamo. Do 2026. godine će podcasti popraćeni videozapisom postati još zastupljeniji jer publika traži bogatija, sveobuhvatna iskustva. Deloitte predviđa da će globalni godišnji prihodi od oglašavanja u podcastima sa samo zvučnim zapisom i u podcastima s videozapisom doseći otprilike pet milijardi dolara u 2026. godini što je porast od skoro 20 posto u godinu dana i što upućuje na sve brži rast i sve veće prilike, navodi se u priopćenju Deloittea.

– Zabavan sadržaj koji smo dosad poznavali prolazi kroz tektonske promjene. Danas publika serije gleda na streaming platformama, prati njihove autore na društvenim mrežama, uživa u mikrodramama na ekranu svojeg pametnog telefona te sluša i gleda podcaste koji izgledaju kao televizijske emisije. Videozapisi koji nastaju uz pomoć umjetne inteligencije ubrzavaju ove promjene, brišu granice između studija, autora i platformi te redefiniraju značenje riječi zabava – zaključuje Katinić.