Stranka centra novog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sprema se osvojiti golemu većinu u Narodnoj skupštini pošto je u prvom krugu parlamentarnih izbora u nedjelju koje je obilježila rekordno niska izlaznost, pregazila tradicionalne stranke i krajnju desnicu.
Predsjednikova stranka La Republique En Marche (REM) i njezini saveznici s centra koji zajedno dobivaju oko trećine glasova birača, mogli bi u drugom krugu sljedeće nedjelje osvojiti između 400 i 445 od 577 mjesta u Narodnoj skupštini, pokazuju izračuni agencija za istraživanje javnog mišljenja na temelju rezultata prvog kruga.
>>>‘Ni lijevi ni desni’ Macron na putu da osvoji više od 400 mjesta u parlamentu s 577 zastupnika
"Francuska se vraća", istaknuo je premijer Edouard Philippe, pohvalivši predsjednika koji je "u Francuskoj i na međunarodnoj pozornici uspio postati simbol povjerenja, volje i odvažnosti".
Takav rezultat znači golem uspjeh za stranku koja je osnovana prije samo godinu dana, a uspjela je doslovno pregaziti tradicionalne stranke na ljevici i na desnici koje su u zadnjih 60 godina bile na vlasti.
Po konačnim rezultatima koje je tijekom noći objavilo ministarstvo unutarnjih poslova, REM i njegovi saveznici na centru premoćno pobjeđuju s 32,32 posto glasova, ispred desnice (21,56 posto) i krajnje desne Nacionalne fronte (13,20 posto).
>>>VIDEO: Trumpova ruka problijedjela nakon čeličnog, simboličnog stiska Macrona
Nepokorena Francuska (LFI), stranka radikalne ljevice Jean-Luca Melenchona i Komunistička stranka dobivaju zajedno 13,74 posto, Socijalistička stranka i saveznici 9,51 i zeleni 4,30 posto.
Izlaznost je bila rekordno niska, 51,29 posto, navodi ministarstvo.
"Koncentracija vlasti"
Desnica, koja se na početku kampanje ponadala da će Macrona lišiti većine i nagnati ga na kohabitaciju, na kraju će imati 70 do 130 zastupnika, pokazuju projekcije. Vođa desnice na ovim izborima, Francois Baroin pozvao je birače da izađu na birališta u drugom krugu kako se "vlast ne bi koncentrirala u jednoj stranci".
Na ljevici, Socijalistička stranka bivšeg predsjednika Francoisa Hollandea koja je kontrolirala polovicu Skupštine na odlasku, pala je na manje od 40 mjesta. "Neviđen poraz", priznao je njezin čelnik Jean-Christophe Cambadelis, koji je u nedjelju ispao iz utrke, kao i kandidat PS-a teško poražen na predsjedničkim izborima Benoit Hamon.
>>>Predsjednica pozvala Trumpa i Macrona u Hrvatsku
Loše je prošla i krajnje desna Nacionalna fronta (FN) koje je čelnica Marine Le Pen doživjela uzlet u drugom krugu predsjedničkih izbora prije mjesec dana: projekcije daju FN-u tek 10 mjesta u novoj Skupštini, u kojoj je dosad imala dva zastupnika. Ona je takve rezultate pripisala niskoj izlaznosti.
Na sasvim drugom kraju, radikalna ljevica Jean-Luca Melenchona osvaja 10 do 23 mjesta.
>>>Mélenchon obećava 100-postotni porez za bogataše, četverodnevni radni tjedan
Ovi izbori nisu uspjeli privući veći broj Francuza na birališta. Prvi put u zadnjih 60 godina izlaznost je manja od 50 posto, što po ocjeni stručnjaka govori o nekoj vrsti fatalizma birača pred Macronovim naletom.
Želja za političkom obnovom
No rezultati svakako potvrđuju želju Francuza za političkom obnovom, budući da su na predsjedničkim izborima ‘pometeni‘ prvaci tradicionalnih stranaka, a u vrh se probio 39-godišnjak koji je sve donedavno bio nepoznat javnosti i u čijoj vladi su predstavnici desnice, ljevice i civilnog društva.
Činjenicu da nisu jako poznati javnosti i da im nedostaje političkog iskustva, nadoknađuje, čini se, popularnost novog predsjednika Macrona. Njegovi prvi koraci na međunarodnoj pozornici ocijenjeni su kao uspješni, a stekao je i povjerenje ulagača. Neki govore o pravoj "macromaniji".
>>>Berlusconi: Macron ima ‘lijepu mamu’
Francuski mediji u ponedjeljak pišu o velikom uspjehu Emmanuela Macrona, ali ističu rekordnu apstinenciju koja umanjuje njegovu političku važnost.
Macron, kojemu je u nedjelju navečer na pobjedi čestitala njemačka kancelarka Angela Merkel, imat će tako odriješene ruke za provedbu svog programa socijalno-liberalnih reforma: moralizaciju javne politike, jačanje radničkih prava i smanjenje javnog duga radi usklađivanja s europskim pravilima.
>>>Ekonomisti podržali politiku ‘instant zapošljavanja i otpuštanja’, reforme Macrona