Deset najvećih preuzimanja i spajanja: Na meti tvrtke koje izvoze na globalno tržište

Za razliku od globalnog trenda usporavanja aktivnosti preuzimanja i spajanja (M&A), u Hrvatskoj trenutačno vlada sasvim suprotan trend. Hrvatske su tvrtke financijski zdravije u odnosu na prije, primjerice pet godina, ulažu sve više u razvoj i svoje prilike traže na inozemnim tržištima. Samim time postale su poželjnije mete stranim investitorima, i to u svim kategorijama, od startupova do zrelih kompanija.

Proizvodne tvrtke ulaganjima u kapacitete postale su poželjni izvozni partneri pa i one same traže prilike za akvizicije jer se potražnja za njihovim proizvodima povećava. A upravo su takve domaće tvrtke postale hit na globalnom tržištu. Andrej Grubišić, izvršni partner u tvrtki Grubišić i partneri, kaže da su hrvatske tvrtke poželjne kompanijama čiji je interes prije pet, a kamoli deset godina, za hrvatski biznis bio nezamisliv.

– Naši su klijenti kompanije iz Slovačke, Poljske i Češke s kojima radimo na akvizicijama u Hrvatskoj. I to ne govorim o investicijskim fondovima nego o strateškim investitorima. Njima su u fokusu ponajprije proizvodne kompanije s godišnjim prihodima od 10 do 40 milijuna eura, znači ozbiljni mali i srednji biznisi, pogotovo ako imaju lokalnu proizvodnju, a globalno tržište. Znači naši izvoznici. Takve se tvrtke globalno sasvim drukčije percipiraju jer im ‘cash flow‘ nije ovisan prije svega o lokalnom tržištu. Čim su se probile na globalno tržište, porastao im je i potencijal daljnjeg rasta, što stranim investitorima smanjuje percepciju rizika – komentira Grubišić.

Da su naše tvrtke danas atraktivnije smatra i konzultant Željko Perić, što je, kaže, posljedica povećanja robnog izvoza nakon ulaska Hrvatske u EU.

– Smanjenje poreznih davanja i dijela ostalih opterećenja, uz rast prihoda i profitabilnosti ostavilo je gospodarskim subjektima veću količinu raspoloživog novca. U uvjetima padajućih kamatnih stopa i veće količine slobodnog novca, mnoge tvrtke su se napokon oslobodile i počele ozbiljnije investirati u nove tehnologije i kapacitete – napominje Perić. Dodaje da globalno, pa tako i u Hrvatskoj, najviše interesa privlači TMT industrija (tehnologija, mediji, telekomi), ali da su investitorima interesantne i specifične proizvodne tvrtke koje imaju dobar proizvod, zatim maloprodaja robe široke potrošnje te prehrana.

Zanimljivo je da su najpoželjnije prilike stranim investitorima često one hrvatske tvrtke koje i same planiraju akvizicije. Sve više hrvatskih kompanija gleda koga bi preuzele. – Veseli nas i sve veći interes hrvatskih kompanija za akvizicije u inozemstvu i to ne samo na tradicionalnim tržištima ex-YU, već u zemljama EU (npr. Valamar u Austriji, AD Plastik u Mađarskoj, Orbico u Poljskoj i Rumunjskoj...) – dodaje Perić.

Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloittu navela je još nekoliko primjera hrvatskih tvrtki, zainteresiranih za preuzimanja u Hrvatskoj, regiji, ali i zapadnoj Europi.

- Hrvatska Optimapharm, kompanija za provedbu kliničkih istraživanja u veljači je preuzela švicarski Denothex i time pojačala prisutnost na tržištima Francuske, Njemačke, Švicarske, Španjolske i Italije. AD Plastik je najavio ulaganja u povećanje kapaciteta na proizvodnim lokacijama u Hrvatskoj, nakon što je sredinom prošle godine preuzeo mađarsku kompaniju plastičnih komponenti za automobilsku industriju Tisza Automotive, čime je proširio portfelj kupaca – navodi Jelušić Kašić.

Petrokemija, koju su od države vlasnički preuzeli Ina i PPD najveća je pojedinačna akvizicija u posljednje vrijeme,  a najveći aktualni preuzimatelj je poljski Enterprise Investors, s tri velike akvizicije - Studenac, Istarski supermarketi i Pan-pek.