Aktualno
StoryEditor

Europarlamentarci: Hrvatska javnost i političari nedovoljno upoznati s funkcioniranjem EU-a

05. Ožujak 2018.

Hrvatski političari i šira javnost nisu dovoljno upoznati s funkcioniranjem Europske unije, primjerice Europskog parlamenta i njegovih tijela, upozorili su u ponedjeljak hrvatski europarlamentarci na posebnoj tribini posvećenoj radu Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) koji broji 73 člana i jedan je od važnijih od 20 odbora te institucije radi na donošenju vanjske i sigurnosne politike Europske unije i nadzire njezinu provedbu, no po mišljenju hrvatskih zastupnika njegova važnost još nije dovoljno poznata hrvatskoj javnosti, kao ni europska politika općenito.

>>>Europski parlament ustanovio poseban odbor za nadzor herbicida

- Nedovoljno znamo što se radi u Europskoj uniji. Radi se o vrlo kompliciranom i dalekom entitetu koji je slabo poznat našim političkim i stručnim elitama, a da ne govorim da građani teško razumiju što se tamo događa jer je prezentacija rada EU-a, uključujući ovaj Odbor, na razini senzacije i vrlo površnih informacija, rekao je Jozo Radoš (GLAS/ALDE) koji je na tribini sudjelovao uz zastupnike Tonina Piculu (SDP/S&D), Dubravku Šuicu (HDZ/EPP) i Željanu Zovko (HDZ/EPP).

Ključna uloga

Voditeljica Ureda za informiranje EP-a u Zagrebu Violeta Simeonova Staničić u uvodu je naglasila kako Parlament ima ključnu ulogu u pitanjima vanjske politike i ljudskih prava.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini redovito se savjetuje s članovima Odbora parlamenta o odlukama, a suglasnost EP-a je potrebna i za svako proširenje Unije, sklapanje trgovinskih i drugih sporazuma s državama izvan EU-a.

Kao i drugdje, hrvatski zastupnici u tom tijelu ne mogu si "postaviti 28 prioriteta, nego njih 3 ili 4, pa angažirati sve snage da se oni ispune", istaknuo je Radoš, dodavši kako postoji potreba za većom koordinacijom hrvatskih institucija s zastupnicima u EP-u.

Zastupnica Šuica, potpredsjednica Odbora, naglasila je kako se hrvatski zastupnici u AFET-u najviše bave politikom proširenja na države zapadnog Balkana, posebice na Bosnu i Hercegovinu s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, a ponovno aktualiziranje pitanja proširenja u vrhu europske politike smatra velikim uspjehom za to tijelo Parlamenta.

>>>Šuica u EU parlamentu: Manji dječji doplatak za djecu stranaca je diskriminacija, populistički čin

- Kakav će biti odnos prema Bruxellesu prema tom prostoru mora postati prvorazredno nacionalno pitanje, pogotovo odnos prema BiH koja dvadeset i nešto godina nakon završetka rata ne pokazuje znakove unutarnjeg konsolidiranja, složio se Picula, naglasivši da Hrvatska ima i najdužu vanjsku granicu EU-a, dugu oko 1300 kilometara.

Zastupnica Zovko se osvrnula na europsku promatračku misiju koju je predvodila na izborima u Nepalu, državi koja je imala dugi građanski rat i dugo pokušavala donijeti novi ustav, naglasivši kako je EU na tom području i u ostalim zemljama u razvoju "igra moralnu ulogu" time što daje najviše razvojne pomoći i što je prihvaćena kao medijator u svim procesima, što se treba prenijeti i na zapadni Balkan.

- EU treba sudjelovati u svim pomirbenim procesima i odigrati onu ulogu koja će dovesti zaraćene strane za stol i raditi na mirovnim sporazumima, smatra Zovko.

- Vrlo dobro znam da ukoliko se u BiH ne riješi pitanje Hrvata i izborni zakon, da možemo imati veliku nestabilnost u skorije vrijeme, a to je opomena za samu EU da se neke situacije na koje danas ne bismo htjeli podsjećati mogu ponoviti, smatra hrvatska zastupnica podrijetlom iz BiH.

>>>Komisija: Ekonomska klima u Hrvatskoj najviša u povijesti mjerenja

Hrvatski zastupnici kroz Odbor lobiraju i za što skoriji ulazak Hrvatske u šengenski prostor, za što će spremna biti već ove godine.

"Hrvatska će tehnički spremna biti već 2018., a 2019. očekujemo ulazak s Rumunjskom i Bugarskom" koje su davno ispunile sve uvjete, no za njihovo članstvo u tom prostoru nedostaje političke volje u Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku, otkrila je Šuica.

Geopolitička pitanja

Govorivši o utjecaju Europske unije na geopolitička pitanja koja se tiču i njezine sigurnosti, Radoš je istaknuo kako je "EU div sa mliječnim zubima, potpuno nezaštićen".

- Svi oni koji ne trpe štete negativnih procesa poput onih u sjevernoj Africi ili na Bliskom istoku na tim područjima igraju veliku ulogu i stvaraju krize, a najštetnije posljedice ima EU, smatra Radoš.

- Europa nema jedinstvenu vanjsku politiku, ona je ‘meka sila‘, odnosno poštuje međunarodno pravo koje se manifestira u poštivanju odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, što druge velike sile ne čine kad im one nisu po volji, istaknuo je Radoš.

>>>‘Politička stvar’: Zapad Europe za liječenje raka izdvaja tri puta više od Hrvatske

Šuica je naglasila kako povjerenica Mogherini ima tešku ulogu u usporedbi s drugim svjetskim diplomatskim čelnicima jer za razliku od njih mora govoriti u ime 27 članica s različitim stavovima.

- Europska vanjska politika je samo ono što se konsenzusom dogovori na razini 27 država, ako ga nema, onda EU ne može intervenirati, složio se Picula.

- Stoga ona nema mogućnosti da efikasno djeluje na političkim žarištima gdje se događaju humanitarne krize, ali se svejedno nosi s posljedicama tih ljudskih stradanja i ratova za koje nije odgovorna, rekao je zastupnik S&D-a.

>>>Trump kaže da će SAD s lakoćom pobijediti u trgovinskim ratovima, Komisija uzrujana

No europska diplomacija ipak je polučila niz uspjeha, poput nuklearnog sporazuma s Iranom koji je dobar primjer da kad "EU ima jasan cilj i kad članice rade zajedno da se na međunarodnoj sceni može postići uspjeh", tvrdi Picula.

Svakako treba podsjetiti da bez posredstva EU-a ne bi bila riješena ni kriza u Makedoniji koja je prijetila preljevanjem, dodao je Picula, naglasivši da "treba vjerovati i u briselski dogovor Prištine i Beograda, još jedne krize na Balkanu koja sad ima okvir za rješavanje".

Tribina održana na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold organizirana je u suradnji te obrazovne institucije i Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

23. veljača 2024 13:49