Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u ponedjeljak radikalan zaokret u privlačenju ulagača, u smislu da će ih se početi aktivnije tražiti, kao i radikalniji pristup u rješavanju administrativnih prepreka.
Horvat je to izjavio uoči početka radnog posjeta predstavnika vodećih japanskih tvrtki Hrvatskoj, koje se odvija u sklopu obilježavanja 25. godišnjice diplomatskih odnosa Hrvatske i Japana, koje je u Hrvatsku dovelo većinom predstavnike japanskih tvrtki iz europskih podružnica, kao što Mizuho Bank, Mitsubishi, ITOCHU, Hino Motors Europe, Yokogawa Europe, Kajima Europe, Japan Tobacco International, Mitsui & Co. i neke druge.
>>>Horvat će s Plenkovićem predložiti prve gospodarske korake, nada se rezultatima
Trodnevni posjet su organizirali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Veleposlanstvo Japana u Hrvatskoj te regionalni ured Japanske organizacije za vanjsku trgovinu (JETRO), u suradnji s Agencijom za investicije i konkurentnost (AIK), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i Udruženjem stranih ulagača u Hrvatskoj (FIC), a cilj mu je između ostalog predstaviti gospodarsko okruženje i investicijski potencijal Hrvatske.
Radikalni zaokret
Kako je istaknuo Horvat, radikalni zaokret će biti u tome da "više neće mirno sjediti i čekati da im investitori dođu u Hrvatsku, nego će ih tražiti po Europi i svijetu".
Kazao je kako japanske poslovne ljude želi upoznati s Hrvatskom ne samo kao turističkom destinacijom, nego i zemljom koja je u proteklih 26 godina uložila značajna sredstva u razvoj poduzetničke infrastrukture, s brojnim industrijskim lokacijama i poduzetničkim zonama koje su na raspolaganju ulagačima.
>>>Miodrag Šajatović: Neće Hrvatska ostati bez ljudi. Riješit će to KP Kine
Također, želi ih upoznati i s hrvatskim regijama u kojima se imovinsko-pravni odnosi, projektna dokumentacija i drugi dokumenti rješavaju vrlo brzo, dodavši da je siguran će u sljedećih nekoliko godina doći i do značajnijih investicija iz Japana u Hrvatsku.
- Cilj je japanskim gospodarstvenicima predstaviti i sveobuhvatnu poreznu reformu, s namjerom prezentacije onoga što će drugi korak u reformi donijeti, prvenstveno za segment poduzetništva i gospodarstva, izjavio je Horvat.
Puno administrativnih prepreka
Kada je riječ o administrativnim preprekama, Horvat ističe da ih je "jako puno", te kako u njihovom rješavanju pristup mora biti ipak malo radikalniji.
- Cilj nam je učiniti Hrvatsku privlačnom državom za izravna domaća i strana ulaganja, kako bi na međunarodnoj razini bila prepoznata kao inovativna i perspektivna država sa stabilnim privatnim okruženjem, rekao je Horvat.
Iznio je kako je u 2017. godini vrijednost izvoza hrvatskih tvrtki u Japan porasla 57 posto, na 51 milijun eura, dok je istovremeno uvoz iz Japana smanjen 15 posto, na 27,4 milijuna eura. Kaže da ti brojevi pokazuju velik potencijal za daljnji rast i razvoj suradnje, a kako bi Hrvatska željela diverzificirati svoj izvoz. Hrvatska u Japan izvozi vino, maslinovo ulje, tartufe, drvo visoke kvalitete i neke druge proizvode, no te su količine vrlo skromne.
>>>Plenković na CEEC-u: Kineski investicijski apetiti u Hrvatskoj rastu
- Osim energetskih projekata, kao što je LNG terminal na Krku, Hrvatska poziva japanske investitore da ulože u infrastrukturne projekte kao što su Luka Rijeka, posebice kontejnerski terminal Zagrebačka obala, poručio je Horvat, istaknuvši da ta ulazna točka i europski koridor 5b, mogu skratiti vrijeme prijevoza japanske robe na tržišta srednje i južne Europe za gotovo pet dana.
Jačanje gospodarskih odnosa
Veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj Keiji Takiguchi je konstatirao da trenutni gospodarski odnosi između dviju zemalja nažalost nisu odveć aktivni pa stoga obje strane trebaju poduzeti kontinuirane napore za njihovo jačanje.
- Nažalost, nema puno primjera ulaganja japanskih tvrtki u Hrvatsku, a gledano iz trenutne perspektive, većina japanskih tvrtki ne prepoznaje prilike i prednosti ulaganja u Hrvatsku, rekao je Takiguchi.
Dodao je kako je u srednjoj i istočnoj Europi prisutno oko tisuću japanskih tvrtki, pri čemu ih se oko tristo bavi proizvodnjom, a najviše ih je u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj dok su u Hrvatskoj prisutne 24 japanske tvrtke, ali bez proizvodnih pogona.