Panetta upozorava na rizik naglog pada vrijednosti AI kompanija

Tehnološke kompanije mogle bi se suočiti s naglim padom vrijednosti ako se optimistična očekivanja o financijskim učincima umjetne inteligencije ne ostvare, upozorio je član Upravnog vijeća Europske središnje banke i guverner Banke Italije Fabio Panetta. Istodobno, razvoj AI-ja mogao bi znatno povećati produktivnost, ali i utjecati na inflaciju ovisno o tome kako će se koristi od te tehnologije raspodijeliti u gospodarstvu, prenosi Bloomberg.

- Trenutačne cijene imovine odražavaju optimistična očekivanja o budućoj profitabilnosti umjetne inteligencije. Takve valuacije tehnološkim kompanijama olakšavaju prikupljanje kapitala i nastavak ulaganja, ali istodobno tržišta čine ranjivima na nagle korekcije kada se očekivanja ne ostvare, kao što je pokazala nedavna volatilnost tehnoloških dionica - rekao je u ponedjeljak Panetta.

Zabrinutost zbog rizika povezanih s umjetnom inteligencijom pojačala se kako se u tu tehnologiju slijevaju milijarde dolara, što je potaknulo rasprave o tome jesu li valuacije postale pretjerano visoke i što bi nagla korekcija tržišta mogla značiti za globalno gospodarstvo.

Panetta je govorio i o koristima i rizicima ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. Europski središnji bankari više su puta upozorili da Europa ne smije zaostati, a predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel ranije ovog mjeseca rekao je da će AI biti 'lakmus-test' za budućnost Europe.

AI bi mogao povećati produktivnost, ali i utjecati na inflaciju

- Za monetarnu politiku implikacija je jasna: neće biti dovoljno procijeniti učinke AI-ja na produktivnost. Morat ćemo razumjeti i tko ima koristi od tih dobitaka, jer će njihova raspodjela oblikovati agregatnu potražnju, a time u konačnici i inflaciju - rekao je Panetta. 

Prema izračunima njegove institucije, široka primjena umjetne inteligencije u Italiji mogla bi povećati rast produktivnosti rada za više od jedan postotni bod godišnje, rekao je. Međutim, zbog brojnih varijabli koje pritom treba uzeti u obzir, teško je procijeniti puni učinak umjetne inteligencije.

- Vrijeme, razmjer i način na koji će se ti učinci prenositi vrlo su neizvjesni - rekao je Panetta.

Ako AI prvenstveno bude stvarao nove radne zadatke i povećavao očekivane prihode od rada, kućanstva bi se mogla osjećati bogatijima i imati veće povjerenje u budućnost. To bi moglo potaknuti veću potrošnju i dodatno pojačati investicijski zamah, što bi pak moglo dovesti do dugotrajnije inflacije, rekao je.

-Ako, pak, automatizacija prevlada, veća neizvjesnost u pogledu radnih mjesta i plaća mogla bi potaknuti kućanstva na veću štednju i manju potrošnju. Slabija potrošnja tada bi mogla poništiti dio investicijskog zamaha, zbog čega bi se dezinflacijski učinci AI-ja pojavili ranije - zaključuje Panetta.