Biznis i politika
U dvije godine 184 tisuće više Hrvata u rizičnijim mirovinskim fondovima
21. rujna 2026.
foto
Udio članova kategorije A skočio je sa 17 na gotovo 24 posto, a imovina drugog stupa u dvije godine narasla je za gotovo sedam milijardi eura.
Broj članova obveznih mirovinskih fondova kategorije A, koja članovima omogućuje veću izloženost dionicama i time veći potencijalni dugoročni prinos, nastavlja snažno rasti. Prema najnovijim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), na kraju kolovoza u toj se kategoriji nalazilo 23,78 posto svih članova obveznih mirovinskih fondova.
Još prije dvije godine slika je bila bitno drukčija. U kolovozu 2024. u kategoriji A bilo je 17 posto članova, u kategoriji B 78,6 posto, a u kategoriji C 4,4 posto. Godinu poslije udio kategorije A povećao se na 20,68 posto, a u kolovozu ove godine na 23,78 posto.
To znači da je udio članova A fondova u samo dvije godine povećan za 6,78 postotnih bodova, odnosno gotovo 40 posto u odnosu na tadašnji udio.
U apsolutnim brojkama promjena je još vidljivija. Obvezni mirovinski fondovi u kolovozu 2024. imali su 2,31 milijun članova, pa je uz tadašnji udio od 17 posto u kategoriji A bilo približno 392 tisuće osiguranika. Danas OMF-ovi imaju 2,42 milijuna članova, od kojih je 23,78 posto, odnosno približno 576 tisuća, u kategoriji A. U dvije godine njihov se broj tako povećao za oko 184 tisuće.
Reforma pogurala kategoriju A
Međutim, rast ne znači nužno da su hrvatski građani odjednom postali skloniji riziku. Velik dio promjene posljedica je mirovinske reforme koja je stupila na snagu početkom 2024. godine.
Prema izmijenjenom Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, osiguranika koji sam ne odabere fond u roku od mjesec dana REGOS automatski raspoređuje u fond kategorije A ako mu je do referentnog dana ostalo deset ili više godina. Ako mu je ostalo manje od deset godina, raspoređuje ga u kategoriju B. Istodobno je ukinuto automatsko raspoređivanje novih osiguranika u kategoriju C.
Koliko je automatizam važan pokazuje i podatak HANFA-e da je tijekom 2024. samo 2,5 posto novih članova samostalno odabralo svoj mirovinski fond, dok su ostali automatski raspoređeni, uglavnom upravo u kategoriju A. Broj članova kategorije A samo je tijekom 2024. povećan za 109,7 tisuća, dok se broj članova kategorija B i C smanjio za 18,1 odnosno 6,4 tisuće.
Trend se nastavlja i ove godine. Od 8407 novih članova OMF-ova u kolovozu čak ih je 8072, odnosno 96 posto, automatizmom rasporedio REGOS.
A fondovi uvjerljivo najbolji po prinosu
Promjena strukture članstva važna je jer se tri kategorije fondova razlikuju prema razini investicijskog rizika. Kategorija A namijenjena je članovima s duljim razdobljem do umirovljenja i može imati veću izloženost dionicama, dok su B, a posebno C, konzervativnije kategorije.
Razlika se trenutačno vrlo jasno vidi u prinosima. Prema HANFA-inim podacima, godišnji nominalni prinos Mirexa A na kraju kolovoza iznosio je čak 19,11 posto, nasuprot 10,40 posto za kategoriju B i 1,21 posto za kategoriju C. Od početka njihova rada anualizirani prinos iznosi 9,14 posto za Mirex A, 5,69 posto za B i 3,13 posto za C.
Naravno, viši dosadašnji prinos kategorije A ne znači da će se takva razlika ponavljati niti da je A odgovarajuća kategorija za svakog člana. Veća izloženost dionicama znači i veće oscilacije vrijednosti, zbog čega je upravo dulje razdoblje do umirovljenja ključno za mogućnost preuzimanja većeg tržišnog rizika.
Mirovinski fondovi imaju 29,1 milijardu eura
Istodobno raste i ukupna vrijednost drugog mirovinskog stupa. Neto imovina obveznih mirovinskih fondova krajem kolovoza dosegnula je 29,1 milijardu eura, što je 345,6 milijuna eura više nego mjesec prije. Godinu ranije iznosila je 25,3 milijarde, a u kolovozu 2024. 22,2 milijarde eura.
To znači da je u samo dvije godine imovina obveznih mirovinskih fondova povećana za gotovo sedam milijardi eura, odnosno oko 31 posto.
Obveznice i dalje uvjerljivo dominiraju portfeljima fondova. Krajem kolovoza u njima je bilo 16 milijardi eura ili 54,74 posto ukupne imovine OMF-ova. Dionice su činile 26,1 posto, odnosno 7,6 milijardi eura. Od toga se 14,55 posto ukupne imovine odnosilo na domaće, a 11,58 posto na strane dionice. Još 3,6 milijardi eura bilo je u investicijskim fondovima.
U odnosu na prije dvije godine vidljiva je i postupna promjena strukture ulaganja. U veljači 2024. obveznice su činile 61,4 posto imovine OMF-ova, a dionice 23,3 posto. Danas je udio obveznica niži od 55 posto, dok je udio dionica iznad 26 posto.
Promjena strukture članstva prema kategoriji A stoga nije samo statistička zanimljivost. Kako sve veći broj mlađih osiguranika završava u fondovima koji mogu preuzeti veći investicijski rizik, dugoročno se mijenja i način na koji se ulaže jedan od najvećih bazena domaćeg kapitala.
čitajte lider u digitalnom izdanju
