FER-ovci Nikola Škorić i Marin Maržić razvili su PayCek, prvi hrvatski procesor za plaćanje kriptovalutama koji čak konkurira svjetskim igračima poput BitPaya, i otvorili prvu hrvatsku mjenjačnicu kriptovaluta. Njihov Electrocoin, čiji je godišnji promet do dvjesto milijuna kuna, hrvatski je startup koji najbrže raste
Zahvaljujući zagrebačkom startupu Electrocoinu plaćanje kriptovalutama odnedavno je moguće i kod nas. Riječ je o usluzi neobičnog naziva PayCek, prvomu hrvatskom procesoru za plaćanje bitcoinom, ethereumom i drugim oblicima kriptovaluta koji konkurira najjačim svjetskim igračima poput američkog BitPaya. Electrocoin je također zaslužan za prvu i zasad najveću hrvatsku mjenjačnicu kriptovaluta (u međuvremenu su otvorene još tri).
– Priča je krenula još dok sam studirao na FER-u, gdje sam diplomirao na kriptografiji, području koje me već tada zanimalo. Imao sam stipendiju Nuklearne elektrane Krško i poslije fakulteta zaposlio sam se ondje. Radio sam druge stvari, ali nastavio sam pratiti što se događa u kriptografiji. Tako sam prilično rano naletio na kriptovalute koje su mi bile prilično fascinantna tehnologija. Pojavile su se u prosincu 2008. i prvi dokument u kojem su predstavljene nazvan je ‘Bitcoin – Peer-to-peer Electronic Cash System‘. Zbog toga sam ih smatrao zanimljivim i obećavajućim načinom plaćanja. Tek 2013. pokušao sam kupiti i prodati kriptovalutu te vidio da su marže petnaest posto – prisjeća se početaka Nikola Škorić, direktor Electrocoina.
Veliki promet, male marže
Njegova prva usluga bila je kupoprodaja kriptovaluta internetom jer je shvatio da većina ljudi nema potrebu otići na burzu i profesionalno trgovati, nego samo želi kupovati, zbog čega im nije problem platiti ni petnaest posto marže. Škorić je odlučio pojednostavniti taj postupak. Kad je ušao na tržište, bilo je na njemu još nekoliko igrača i marže su ubrzo pale.
Poslije nekoliko mjeseci javio mu se Marin Maržić čija je priča bila istovjetna njegovoj: diplomirao je na istom fakultetu i kod istog mentora te na istom području, kriptografiji. Počeli su raditi zajedno i gurali nekoliko godina iako nitko nije vjerovao u njih. Potkraj 2013. dogodila se situacija slična današnjoj: sve je puklo i svi su govorili da je s kriptovalutama gotovo. Usprkos tome Škorić i Maržić nastavili su razvijati priču, što im se na kraju isplatilo.
Investicijski bum koji je uslijedio prilično ih je iznenadio jer su očekivali da će se kriptovalute proširiti kao platna mreža. Taj investicijski ciklus omogućio im je da znatno ojačaju poduzeće u kojem je danas zaposleno jedanaestero ljudi i koje ima nekoliko vanjskih suradnika. Cilj im je, ističu, od kriptovaluta napraviti tehnologiju koja slijedi tu izvornu viziju, spomenuti ‘peer-to-peer electronic cash system‘.
Mjenjačnica kriptovaluta učinila ih je najbrže rastućim hrvatskim startupom čiji je godišnji promet i do dvjesto milijuna kuna.
Škorić njihov nevjerojatni rast iz godine u godinu objašnjava ponajprije time da su dugo bili vrlo malo poduzeće, a drugi je razlog taj što su u tom biznisu prometi veliki, a marže male; od petnaest posto, kolike su bile kad su počeli, pale su na jedan do dva posto. Bitcoin se s vremenom profilirao prije svega kao ulaganje.
Direktor Electrocoina ističe da i u Hrvatskoj postoje ljudi koji ulažu u njega. Potkraj 2017. i početkom 2018. nastala je prava manija ulaganja u kriptovalute. Tada su u ponudi imali samo bitcoin i poslije nekih medijskih nastupa ljudi su ih počeli ispitivati kad će uvesti ethereum. Potkraj prošle godine jako su pale cijene kriptovaluta, od osamdeset do devedeset posto, što, međutim, nije smanjilo interes za taj način plaćanja.
U igri pet valuta
Osim plaćanja u kunama putem hrvatskoga bankovnog računa PayCek na ‘materinskom‘ jeziku ima i kompletnu dokumentaciju, kao i korisničku potporu s operatorima dostupnima dvadeset četiri sata na dan svih sedam dana u tjednu.
– Razvoj PayCeka trajao je četiri-pet mjeseci. Prva verzija počela se upotrebljavati u prosincu, kad smo prikupljali novac za Klaićevu bolnicu. Nedavno smo počeli malo aktivniju promidžbu i sad osluškujemo reakcije. Tu se krije i glavna razlika između nas i, primjerice, američkog BitPaya i ostatka konkurencije. Svoj softver prilagođavamo potrebama svakog trgovca. Neki ponuđači nude fizički POS sustav, a mi smo napravili internetsku verziju tog sustava koja se može pohraniti na mobitelu i koja ne stoji ništa – naglašava Škorić i dodaje da ciljanim korisnicima smatraju internetske trgovine bilo kakve vrste. Usredotočeni su i na turizam i ugostiteljstvo.
Turistički radnici jako su zainteresirani jer im često dolaze stranci koji žele platiti kriptovalutama. Mate Rimac također se integrirao s njima, pa i njegove električne bicikle možete platiti nekom od valuta virtualnog novca.
Kao glavne prednosti PayCeka u odnosu na stranu konkurenciju Škorić navodi opciju izbora među pet kriptovaluta (BitPay, primjerice, nudi samo bitcoin) i korisničku potporu – s obzirom na to da nemaju previše klijenata, vrlo se lako i brzo mogu posvetiti svakomu od njih i prilagoditi njegovim željama. Također su jako pojednostavnili knjigovodstvo, pri čemu treba naglasiti da kod njih pristojbu plaća kupac, a ne trgovac kao u svim drugim slučajevima. Pritom su se vodili logikom prema kojoj kriptovalute kupuju entuzijasti upućeni u priču, a trgovac možda i ne zna kako takvo plaćanje funkcionira. Zahvaljujući PayCeku i ne treba jer kriptovalute ne mora knjižiti, čak ni znati što su.
Novu uslugu testirali su u sklopu humanitarne akcije čiji je cilj bio prikupiti novac za bolnicu u Klaićevoj u Zagrebu, točnije nabavu radiometra TCM4. Potrebnih 86 tisuća kuna čak su premašili za petnaestak tisuća, pri čemu je pedeset posto tog iznosa bilo uplaćeno u kriptovalutama. Problema s kojima se susreće većina poduzetnika u Hrvatskoj ima i u njihovoj branši. To se ponajprije odnosi na regulatore.
I za burek – provjera
– Imali smo mnogo problema s administracijom, ali moram reći da je razumijem. Kad sam 2014. otvorio tvrtku, slao sam dopise u Poreznu upravu i HNB vezane uz trgovanje kriptovalutama, no oni tada o tome nisu znali previše. Riječ je o novim tehnologijama i takvi su problemi očekivani u našoj branši. Sprema se novi zakon o sprječavanju pranja novca u koji su kriptovalute ubačene bez konzultacija s našom industrijom. Tehnike koje su zamišljene za sprječavanje pranja novca prilagođene su sasvim drugim tehnologijama. Primjerice, u prijedlogu tog zakona stoji da su sva plaćanja koja potiču anonimnost plaćanja visokog rizika, a kriptovalute su po definiciji anonimne. Zbog tog rizika bili bismo prisiljeni dubinski analizirati svaku od tih transakcija, čak i ako je kriptovalutama plaćen burek, i utvrditi da novac nije stečen ilegalno – upoznaje nas s nelogičnostima zakonskog okvira Škorić.
Situacija se možda popravi zahvaljujući konferenciji ‘Fintech Adria‘ koja će se od 20. do 22. svibnja održati na Svetoj Katarini, otoku pokraj Rovinja. Jedan od organizatora jest Udruga za blockchain i kriptovalute, a među sponzorima je Poštanska banka. U Electrocoinu se nadaju da će u opuštenu ozračju prvi put ostvariti konstruktivan dijalog između regulatora, banaka, klasične finanacijskotehnološke industrije i nove industrije ‘blockchaina‘.
Za razliku od većine startupova u Electrocoinu su sve razvijali sami. Svjesni su da nemaju tipičan investicijski mentalni sklop, pa nikad i nisu razmišljali poput tipičnog startupa, naime da najprije prikupe novac.
– To je vjerojatno naša pogreška, zato sad razmišljamo i o tome – kaže Škorić, napominjući da će i dalje raditi na jednostavnijoj primjeni zanimljive tehnologije.