Usprkos gotovo savršenim formalnim ocjenama hrvatski državni službenici rade ‘s pola gasa‘. Naime, na jedinicu uloženih sredstava ostvaruje se samo 0,8 jedinica rezultata, a u najučinkovitijim europskim zemljama Estoniji i Irskoj gotovo dvostruko više. Hrvatskoj trebaju nezavisna analiza i nov model.
U zemlji u kojoj je pogrdna riječ ‘uhljeb‘ u dnevnoj upotrebi zamijenila sintagmu ‘državni službenik‘ i u kojoj vlada opći dojam da je službenika previše te da premalo i presporo rade ocjene njihova rada nepravedno su zanemarene jer bi pravilno i pošteno ocjenjivanje moglo potaknuti učinkovitije ispunjavanje zadaća i smanjiti broj zaposlenika.
Prema podacima o prosječnim ocjenama u državnoj službi za 2015. i 2016. do kojih je došao Lider, jedini je zaključak da sustav ocjenjivanja državnih službenika ne ispunjava vlastite ciljeve.
Uza smanjenje broja radnih mjesta zbog sistematizacije u tijelima državne uprave negativna ocjena zakonski je razlog za prestanak državne službe, no podaci koje ima Lider pokazuju da se službeničko ocjenjivanje ne obavlja objektivno. Naime, prosječna je ocjena državnih službenika u svim ministarstvima 2016. bila 4,05, a svih rukovodećih službenika 4,63. Malo nižu prosječnu ocjenu, 3,73, službenici su dobili 2015., kao i rukovodeći državni službenici – 4,36.