Do 2050. godine iz triju bi svjetskih regija u razvoju moglo emigrirati više od 140 milijuna ljudi u nastojanju da umaknu posljedicama klimatskih promjena, poput loše poljoprivredne proizvodnje, nedostatka pitke vode i povećanja razine mora, upozorava Svjetska banka.
‘Klimatski migranti‘
U izvješću objavljenom u ponedjeljak Svjetska banka iznosi podatak o 86 milijuna potencijalnih ‘klimatskih migranata‘ koji bi, ako se ništa ne poduzme mogli napustiti subsaharsku Afriku, njih oko 40 milijuna južnu Aziju i oko 17 milijuna Latinsku Ameriku.
"Svakodnevno klimatske promjene postaju sve veća ekonomska, socijalna i egzistencijalna prijetnja ljudima", rekla je izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva. "Svjedoci smo takvih pojava u gradovima suočenima s nedostatkom vode bez presedana, u obalnim regijama opustošenim brojnim olujama, u područjima koja više ne mogu proizvoditi ni osnovne poljoprivredne proizvode."
>>>Istraživanje: Ekonomija više nije glavni uzrok iseljavanja mladih
Istaknula je da su klimatske promjene na nepovratan način postale "pokretač migracija", prisiljavajući pojedince, obitelji, pa i čitave zajednice da krenu u potragu za mjestima na kojima će pronaći normalne uvjete za život.
Interne klimatske migracije u istoj regiji odavno su realnost. ‘Klimatski migranti‘ samo će se pridružiti milijunima osoba koje su domove bile prisiljene napustiti iz političkih, ekonomskih i socijalnih razloga.
Tri studije slučaja
Autori izvješća proveli su tri studije slučaja. Jednu su proveli u Etiopiji u kojoj bi do 2050. demografski rast mogao dosegnuti 85 posto, a selidbi je sve više zbog vrlo slaboga poljoprivrednog uroda.
Druga je studija provedena u Bangladešu gdje postoji opasnost da ‘klimatski migranti‘ do 2059. postanu brojniji od svih ostalih vrsta migranata.
Posljednju su studiju proveli u Meksiku u kojemu stanovništvo iz siromašnih područja pogođenih klimatskim promjenama u sve većem broju seli u urbana područja.
Humanitarna kriza
Treba voditi računa o tomu da se selidba stanovnika zbog klimatskih promjena ne pretvori u humanitarnu krizu i ne zaprijeti razvoju nekih zemalja, stoji u priopćenju Svjetske banke.
>>>Šonjina analiza velikog vala iseljavanja: 50 tisuća Hrvata nikad se više neće vratiti
Znanstvenici koji su proveli istraživanje tvrde da bi se, kad bi političari djelovali istodobno na "više frontova", kad bi smanjili efekt stakleničkih plinova, uključili selidbe u plan razvoja zemlje i uložili sredstva u bolje razumijevanje procesa unutarnjih migracija kao posljedice klimatskih promjena, broj selidbi mogao smanjiti za 80 posto.