Bez hitne fiskalne konsolidacije Hrvatskoj će pasti rejting

U analizi Ekonomskog instituta Zagreb stoji kako su značajne neizvjesnosti vezane uz fiskalni sektor i potrebu za hitnom fiskalnom konsolidacijom o čemu glavne političke stranke u svojim izbornim programima nisu dale jasne odgovore.

Upozoravaju da ukoliko odlučne akcije izostanu i nakon izbora, to bi moglo potaknuti nepovjerljivost financijskih tržišta i dovesti do pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama.

Analitičari su naveli i kako očekuju rast BDP-a od 0,5 posto u ovoj godini te samo 0,8 posto u sljedećoj uz značajno povećanje neizvjesnosti oko budućih kretanja.

U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, analitičari Ekonomskog instituta ne isključuju mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz daljnji gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju.

Iako bi skori ulazak u EU trebao potaknuti gospodarstvo, sadašnji problemi eurozone mogli bi značiti izostanak većih kratkoročnih koristi.

U drugom je tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To u tehničkom smislu, uz očekivani blagi rast u trećem tromjesečju, označava kraj recesije u Hrvatskoj, stoji u analizi Ekonomskog instituta.

No, ekonomski analitičari te institucije navode kako su se istovremeno pojavili i negativni signali o stanju gospodarstva: osjetan pad industrijske proizvodnje, izvoza i građevinarstva.

Istovremeno su pokazatelji za turistički sektor u trećem tromjesečju pozitivni pa se ukupno gledajući u trećem tromjesečju ipak očekuje blagi rast BDP-a.

Nedavna kretanja uključuju i usporavanje međunarodne razmjene, nastavak pada investicija i zaposlenosti, stagnaciju plaća, smanjivanje inflacijskih pritisaka i blagi rast kreditiranja. Negativni trendovi u realnom sektoru i narasle neizvjesnosti oko kretanja europskih gospodarstava smanjuju izglede za solidan i stabilan oporavak hrvatskog gospodarstva.

Očekuje se da će glavni pokretač rasta u ovoj godini biti neto izvoz, dok se u sljedećoj godini očekuje pozitivan doprinos domaće potražnje, uključujući i investicije. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja bit će znatno manji nego prijašnjih godina, oko 0,7 posto BDP-a, a inflacija će ostati stabilna na razini od nešto iznad 2 posto i u ovoj i u sljedećoj godini.

Uz spori oporavak realnog sektora, ne očekuje se rast zaposlenosti prije kraja 2012., a stopa nezaposlenosti bi se mogla zadržati na razini oko 18 posto. Nedavno narasli deprecijacijski pritisci na tečaj kune mogli bi i dalje ostati prisutni ograničavajući manevarski prostor središnje banke za relaksiranje monetarne politike. Kreditna aktivnost banaka ostat će relativno ograničena.