Civilnom ročniku ne mogu se nadoknaditi troškovi prijevoza na posao

Jedini su troškovi koje ročniku neoporezivo može isplatiti ustanova, institucija ili organizacija u kojoj služi civilni vojni rok troškovi službenog putovanja. Od osiguranja obvezno je samo zdravstveno i zaštita na radu

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Civilno služenje vojnog roka u Hrvatskoj je 'uhvatilo korijena'. Novost od prije nekoliko godina danas je oblik obavljanja vojne obveze za koji se odlučuje sve više mladića koristeći pravo da zbog vjerskih ili moralnih nazora ne obavlja vojničke dužnosti u oružanim snagama. Premda je Zakon o civilnoj službi donesen 2003. godine, mnogo je nepoznanica i lutanja, posebno u vezi toga gdje sve civilni ročnici mogu 'odraditi' svoj vojni rok i koje su obveze prema njima. Prema Pravilniku o određivanju pravnih osoba i tijela u kojima se obavlja civilna služba u Republici Hrvatskoj, civilna služba se obavlja u državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te u pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu, obrazovnu, odgojnu, kulturnu, sportsku, socijalnu, zdravstvenu, sanitarnu i humanitarnu djelatnost, a koje nisu osnovane radi stjecanja dobiti.

Civilna služba se može obavljati i u udrugama koje najmanje tri godine djeluju u području promicanja i zaštite ljudskih prava, zaštite zdravlja i unapređenja kvalitete življenja, skrbi o osobama s invaliditetom, skrbi o djeci, zaštiti okoliša i održivog razvoja, socijalne skrbi, djelovanja mladih, demokratizacije i razvoja civilnoga društva i kulture, ali uz uvjet da udruga ima poslovni prostor, najmanje dvije zaposlene osobe, program koji provodi u lokalnoj zajednici i jasno financijsko poslovanje. Pri određivanju pravnih osoba u kojima se može obavljati civilna služba mora se voditi računa da civilni obveznik ne bi ugrozio postojeća radna mjesta ili otežao mogućnost zapošljavanja nezaposlenih osoba u odnosnoj pravnoj osobi. Pravilo je da civilni ročnik obavlja civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće, tada u mjestu koje je što bliže njegovu boravištu. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe u pravilu obavlja poslove koji odgovaraju njegovom znanju, stručnoj spremi i sklonostima, a ne smije obavljati civilnu službe u pravnoj osobi u kojoj je bio zaposlen prije upućivanja na civilni rok ili gdje je radio godinu dana prije upućivanja na služenje civilnog roka.

Na prekovremeni bez prigovora

Civilni ročnik je obvezan obavljati poslove prema određenom rasporedu koji odredi odgovorna osoba ustanove ili institucije u kojoj služi civilni rok. Ako to potrebe posla zahtijevaju, dužan je raditi u smjenama, u noćnom radu, subotom i nedjeljom, a u slučaju potrebe dužan je raditi i prekovremeno. Civilna služba traje osam mjeseci, pri čemu se svakih osam sati računa kao jedan dan civilne službe. Civilni ročnik u pravilu obavlja poslove koji su vezani uz njegovo obrazovanje i stručnu osposobljenost, a često iste ili slične poslove koje obavljaju osobe u radnom odnosu u organizaciji u kojoj služi rok. Razlika je u radnopravnom statusu, jer ročnik nije osoba u radnom odnosu, nema pravo na plaću ni na druga novčana i socijalna prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Na njega se primjenjuju propisi radnog prava samo u dijelu koji se odnosi na zaštitu na radu, pravo na zaštitnu odjeću, raspored radnog vremena (pravo na tjedni odmor) i slično. Nema pravo na godišnji odmor, ali ima pravo na dopust u trajanju od 15 dana, a zbog naročitog zalaganja može mu se odobriti i nagradni dopust u trajanju do deset dana. U slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, polaganja ispita ili smrti člana uže obitelji, može mu se odobriti izvanredni dopust, o čemu odluku donosi ovlaštena osoba.

Radni staž miruje

U smislu socijalnih prava iz radnog odnosa, služenje civilnog roka je izjednačeno s izvršavanjem vojne obveze, a prema zakonu za vrijeme služenja vojnog roka i za vrijeme obavljanja civilne službe, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Dakle, ako je civilni ročnik prije upućivanja u civilnu službu bio u radnom odnosu, za vrijeme služenja civilne službe miruju mu prava i obveze kod poslodavca kod kojeg je bio zaposlen prije civilne službe. Želi li nastaviti rad kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu prije upućivanja na služenje civilnog roka, dužan je najkasnije u roku mjesec dana od prestanka vojne obveze o tome obavijestiti poslodavca.

Civilnom ročniku se razdoblje provedeno u civilnoj službi ne uračunava u mirovinski staž. Čak i kad bi imao interesa i mogućnost da za vrijeme služenja civilnog roka bude prijavljen kao osiguranik u evidenciji koju vode nadležna tijela mirovinskog osiguranja i da se za njega uplaćuje doprinos za obvezno osiguranje, vrijeme provedeno u civilnoj službi ne može mu se računati u staž osiguranja. No, obvezno je zdravstveno osiguran, ima pravo na zdravstvenu zaštitu, ali zbog spriječenosti za obavljanje civilne službe koje je uzrokovano bolešću nema pravo na naknadu plaće. U slučaju oboljenja, pogoršanja bolesti ili ozljede na radu nastale u vrijeme civilnog služenja vojnog roka, civilni ročnik ostvaruje prava iz zdravstvenog osiguranja prema propisima koji uređuju prava osoba koje služe vojni rok u Oružanim snagama RH.

Nepravedno izostavljeni

Civilni ročnik služi rok u organizacijama koje nisu osnovane radi stjecanja dobiti, već su u smislu poreznih propisa neprofitne organizacije. Slijedom toga, iako nije osoba u radnom odnosu, a zbog činjenice da ne prima nekakvu naknadu za rad obavljen u sklopu poslova iz djelokruga civilne službe, ta mu organizacija može kao neoporezivi primitak isplaćivati naknade troškova službenog putovanja. No, ne mogu se neoporezivo nadoknađivati troškovi dolaska na posao i odlaska s posla, iako oni imaju obvezu pravodobno dolaziti u organizaciju u kojoj obavljaju poslove jednako kao i radnici koji su u njoj zaposleni.

Ako neprofitna organizacija civilnom ročniku nadoknađuje troškove dolaska na posao i odlaska s posla, ta je isplata u poreznom smislu izjednačena s isplatom drugog dohotka, podliježe plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i možebitnog prireza. No, u tom slučaju isplatom drugog dohotka civilni ročnik gubi status osobe kojoj neprofitna organizacija ne isplaćuje nikakvu novčanu naknadu, pa mu se onda ne mogu neoporezivo nadoknađivati ni troškovi službenog putovanja. Iznimka su troškovi prijevoza i troškovi smještaja na službenom putovanju, koje neprofitne organizacije mogu isplaćivati kao neoporezive primitke osoba koje primaju naknadu, ali uz uvjet da račun za prijevoz i račun za noćenje glase na ustanovu ili drugu pravnu osobu u kojoj osoba služi civilni rok.