Država će davati manje novca fakultetima koji imaju velike prihode od školarina

Kad na školarinama vrlo dobro poslujete, to znači da ste stekli prihod na nečemu što ne pripada bezuvjetno samo vama, nego se većinom treba preusmjeriti na razvoj i poboljšanje uvjeta studiranja

Razgovarala: Dragana Radusinović
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Sveučilište u Zagrebu očekuje još jedna vruća jesen. Od iduće akademske godine uvode se novi kriteriji financiranja fakulteta, odnosno sastavnica Sveučilišta. O kakvom je konceptu riječ i zašto Sveučilište namjerava manje novca iz Državne riznice namijeniti fakultetima koji ostvaruju veći prihod od školarina (školarine su samo dio vlastitih prihoda fakulteta), objašnjava prorektor za poslovanje Tonko Ćurko.

• Kako napreduju pripreme novog modela financiranja Sveučilišta?
- Prvi put radimo godišnji i projekciju trogodišnjeg proračuna Sveučilišta, dakle za 2009. odnosno za razdoblje od 2009. do 2011., no o iznosima se još ne može detaljno govoriti. Proračun izrađujemo na osnovi Pravilnika o osnovama financiranja Sveučilišta koji smo usvojili u listopadu 2007., kada je usvojeno načelo financiranja putem cjelovitog iznosa, tzv. lump sum.

• Možete li okvirno reći o kojem je iznosu riječ za iduću godinu?
- Pravilnikom se proračun dijeli na financiranje programa osnovne djelatnosti i djelomično programa dopunske djelatnosti. Prateća djelatnost ne financira se iz cjelovitog iznosa. Osnovne djelatnosti su nastavni i istraživački program, troškovi poslovanja, poput materijalnih troškova, ali i terenska nastava, troškovi za prijevoz i niz drugih stavki. To je u biti ono što se financira iz cjelovitog iznosa iz državnog proračuna. Prateće djelatnosti su Studentski centri u Zagrebu, Varaždinu i Sisku, Sveučilišna tiskara, Sveučilišna naklada i Srce. Dopunske djelatnosti su znanstveno-istraživački i razvojni projekti koje financira ministarstvo, međunarodni programi te ostali fondovi ili institucije. Proračun Sveučilišta za program osnovnih djelatnosti iduće će godine dosegnuti približno 1.3 milijarde kuna. Sa svim dopunskim i pratećim djelatnostima iznos doseže 2,3 milijarde kuna.

• Kakav je planirani rast tog iznosa do 2011. godine?
- Rast iznosa za program osnovnih djelatnosti, onaj koji se financira iz državnog proračuna, ograničen je državnom politikom i pravilima Ministarstva financija. Ono ne dopušta rast troškova korisnika proračuna veći od sedam do devet posto na godinu. Odlučili smo se postati društvom znanja i napori u tom smjeru postoje, pa vjerujemo da ćemo rasti ritmom od osam do deset posto na godinu. Može se očekivati da će proračun programa osnovnih djelatnosti do 2011. dosegnući 1,4 milijarde.

• Kojim se djelom toga bogatoga kolača upravlja s vaše pozicije prorektora za poslovanje Sveučilišta?
- Sveučilište odnosno rektorat zapravo ne upravlja ni sa čime neposredno osim sa sredstvima za rektorat. Sveučilište na osnovi zajedničkog proračuna svih fakulteta daje, uz ovjeru Ministarstva, nalog Državnoj riznici za isplatu novca koji se doznačuje svakom fakultetu na njegov račun. Taj sustav već funkcionira. Pojedini fakultet ne može dati nalog, ali zasad se troškovi poslovanja još isplaćuju prema kriterijima rađenim u Ministarstvu, a mi ih sada mijenjamo. Još nismo u potpunosti analizirali proračune sastavnica i nismo provjerili koliko su sukladni Pravilniku o osnovama financiranja. Prve proračune fakulteti su napravili sami i sada se provjerava njihova usklađenost s Pravilnikom, nakon čega se može ići dalje.

• Možete li promjene u kriterijima objasniti na nekom primjeru?
- Za svako znanstveno područje potreban je određen prostor po studentu kako bi se zadovoljila kvaliteta studija. Analizu prostornih standarda izradio je Arhitektonski fakultet, uzimajući u obzir europske norme. Za društveno-humanističke znanosti to bi bilo oko 4,4 do 5 četvornih metara po studentu, za tehničko područje to je 15 do 17, za biomedicinsko oko 21 četvorna metra.

• Raspolažu li Pravni, Ekonomski ili Filozofski fakultet s pet kvadrata po studentu?
- Ne.

• Što to onda za njih znači?
- Studentski standard želimo postići postupno kroz sustavni razvoj, a ne skokovite promjene. U dijelu financiranja troškova poslovanja želimo se prilagoditi tim kriterijima u iduće tri godine. Nećemo moći sagraditi tolike kapacitete. Na Ekonomskom fakultetu studira oko 13 tisuća studenata na 30-ak tisuća četvornih metara, a na pravu šest tisuća studenata na 10 tisuća četvornih metara. To je nešto manje ili više od dva četvorna metra po studentu i morat će se prilagođavati. Prema prostornim kriterijima od većih fakulteta najbolje stoje Veterinarski fakultet, FSB i FER.

• Zašto napokon ne izračunate cijenu studija po studentu i tako raspodijelite novac fakultetima?
- Taj model financiranja napušten je gotovo svugdje u svijetu, a mi smo ga posve odbacili.

• Zašto?
- Zato što se cijena studija po studentu ne može objektivno izračunati želi li Sveučilište ostati istraživačko, a mi to želimo. Osim nastave, imamo i razvojno-istraživačku djelatnost. Ne možemo usvojiti model u kojem ćemo studentu omogućiti da studira po nekoj cijeni a onda ga propustiti na višu godinu da bi je on ponovno platio. Izgrađujemo model financiranja u kojem je prije svega važna kontrola kvalitete. To nije samo nastava i prenošenje znanja jer ne želimo biti isključivo obrazovno sveučilište. Treba dakle njegovati znanstvena i razvojna istraživanja, a to se onda ne može financirati kroz školarinu studenata. Model o kojem govorim istodobno se kreira i na drugim svjetskim istraživačkim sveučilištima.

• Možete li taj model jednostavno objasniti?
- Vrlo je složen. Počeli smo od definiranja zbirnog koeficijenta zaposlenika. Svi koji imaju ugovor o radu imaju odgovarajući koeficijent i osobni dohodak izračunan na osnovi tog koeficijenta. Fakulteti moraju napraviti sistematizaciju radnih mjesta sukladno nastavnim potrebama koje imaju u akademskim godinama 2006./07. i 2007./08. i iskazati svoj zbirni koeficijent. Kad ih usporedimo, vidjet ćemo gdje su razlike. Sastavnice će morati uskladiti programe i upisne kvote sukladno objektivnim nastavnim i prostornim kapacitetima, a sistematizacija radnih mjesta mora biti objektivna. Ovisno o razlikama između potreba i realnosti, morat će se usklađivati nastavni programi i upisne kvote.

• Gdje su najveće razlike između potrebnog i postojećeg?
- U društveno-humanističkom području.

• Koliko Sveučilište može utecati na rješavanje tog problema?
- Može. Na Senatu smo se dogovorili da odluke donosimo zajednički, da moramo raditi postupne korekcije. Usklađivat će se kadrovski potencijali, programi i upisne kvote. Vi biste sada htjeli eksplicitan odgovor, ali to u ovom slučaju nije moguće. Na nekim fakultetima doći se do viška prostora i kadrova, a na nekima do manjka.

• Hoće li rezultat tog Pravilnika biti da će svaki fakultet dobivati linearno povećanje novca svake godine?
- Ne. Neće biti uravnilovke, nego prema fiksnim troškovima, što će se vidjeti iz bilanci. Troškove energije, komunalija, potrošnog materijala i tekućeg održavanja pokrivat ćemo s mogućim umanjenjem do 30 posto, a ostale kategorije će se umanjivati do 70 posto, zato što se ti troškovi ne odnose samo na program osnovne djelatnosti, već pretežno i na dopunske i prateće djelatnosti.

• Znači li onda to da će fakulteti s većim vlastitim primanjim dobivati manje novca od Sveučilišta, odnosno iz Riznice?
- Ne. Ali možemo pojednostavniti i reći da će u manjem iznosu biti plaćeni troškovi poslovanja fakultetima koji imaju velike prihode od školarina. Troškovi poslovanja bit će financirani obrnuto proporcionalno prihodima od školarina, a to je samo jedna vrsta vlastitih prihoda fakulteta.

• Zašto ste se na to odlučili?
- Zato što smatramo da prihodi od školarina nisu objektivno i u potpunosti vlastiti prihodi. Prihodi od školarina ostvareni su s nastavničkom strukturom plaćenom za program osnovne djelatnosti, nastava se izvodi u zgradama i na infrastrukturi koja je većinom financirana za program osnovne djelatnosti te na programima koji su dobili dopusnicu Nacionalne agencije i Sveučilišta. Stoga školarine nisu bezuvjetno vlastiti prihodi, već su uvjetovano vlastiti prihodi. Kada na tim uvjetovano vlastitim prihodima ostvarujete vrlo dobro poslovanje, to znači da ste stekli prihod na nečemu što ne pripada bezuvjetno samo vama nego se većim dijelom treba preusmjeriti na razvoj i na poboljšanje uvjeta studiranja. I to je filozofija tog Pravilnika. Troškovi poslovanja množe se s koeficijentom obrnuto proporcionalnim prihodima od školarina.

• Što fakultete kojima to ne ide u prilog obvezuje da poštuju Pravilnik?
- Svi smo ga zajedno donijeli na Senatu Sveučilišta i svi su ga obvezni poštovati. Pojašnjenja radi, i fakultetima koje spominjete novi sustav ide u prilog jer su im se dosad troškovi poslovanja plaćali iz proračuna u iznosu oko 10 posto.

• Što je s Fondom za razvoj, kada će početi funkcionirati ?
- Fond se počeo puniti od 1. siječnja ove godine, no u njemu još nema novca jer je predviđeno da fakulteti uplaćuju novac dvaput na godinu, u listopadu na osnovi rezultata poslovanja u prvih šest mjeseci i iduće godine u travnju na osnovi poslovanja u drugoj polovini godine.

• Koliko novca očekujete u Fondu za razvoj?
- Na temelju poslovanja u 2007. godini očekujemo negdje oko 12,2 milijuna kuna do travnja 2009., a prve uplate u listopadu ove godine.

• Kako će se taj novac trošiti?
- Upravo smo u fazi prihvaćanja pravilnika o radu Fonda za razvoj. Sredstva fonda usmjerit će se prema razvoju ljudskih resursa, razvoju istraživačke djelatnosti, razvoju međunarodne suradnje, razvoju integrativnih sveučilišnih funkcija, razvoju sustava za upravljanje kvalitetom i razvoju izvrsnosti. Svake godine donosit će se program ulaganja u pojedine djelatnosti i tada će se raspodijeliti novac. Izdvajat ćemo dio novca za stipendije, dopunska školovanja, poticat ćemo dio istraživanja za koji mislimo da je potrebno još uložiti jer ne dobiva dovoljno novca u postojećem sustavu, a bitna nam je i horizontalna mobilnost, odnosno razmjena studenata s inozemstvom. Novcem će upravljati Odbor Fonda za razvoj, koji će objavljivati natječaj i dodjeljivati sredstva prema prethodno utvrđenom programu za 2009. godinu i tako svake godine.

• Kakav je na kraju dogovor postignut u vezi sa školarinama za diplomske studije?
- Prema odluci Vlade, u narednoj akademskoj godini iz državnog će se proračuna financirati redoviti studenti koji upisuju diplomske studije i redoviti studenti integriranih studija, tj. onih koji nisu podijeljeni na preddiplomski i diplomski već imaju jedinstveni studij u trajanju od pet odnosno šest godina. Što znači da oni koji upisuju četvrtu godinu neće plaćati školarinu, već će imaju pokriti Ministarstvo. Ugovor je usuglašen i potpisat će se s rokom važenja za iduću akademsku godinu.

• Koliko je to novca za Sveučilište u Zagrebu?
- Na temelju projekcija 32 sastavnice koje upisuju diplomske ili četvrtu godinu integriranih studija, budući da je Fakultet strojarstva i brodogradnje primijenio Bolognu dvije godine ranije i uskoro će promovirati prve magistre struke u Hrvatskoj, riječ je o 19,5 milijuna kuna.

• Ne događa li se zapravo apsurd? Ministarstvo svima pokriva troškove višeg obrazovanja, a za niži stupanj neki plaćaju školarinu?
- Ako na to gledate u smislu da želimo imati što više ljudi sa što višim obrazovnim stupnjem, to i nije apsurdno. Mi želimo još više onih koji će se htjeti i dalje obrazovati.

• Znači li to da bi, prema toj logici, država trebala financirati i doktorske studije?
- Da, i hoće.

• Radi li se na dugoročnom rješenju pitanja školarina?
- Ovo je rješenje samo za ovu godinu. U međuvremenu će se mijenjati zakon kojim će se vjerojatno regulirati i dio o kojem govorimo, a ako neće, iduće će se godine ponovno sklapati novi ugovor.

• Događa li se išta na polju uređivanja studentskih domova i rješavanju pitanja sivog tržišta kad je riječ o iznamljivanju studentskog smještaja u domovima ?
- S Ministarstvom smo otvorili temu studentskog standarda. Pokrenuli smo sa studentima kontinuirani dijalog vezan uza smještaj i prehranu. Cijeli taj sustav neodrživ je i nelogičan. Moramo uspostaviti održiv sustav i realne odnose. Ne možemo unutar jednog sveučilišta imati dva studentska centra, a da jedan naplaćuje smještaj više od 400 kuna, onaj u Varaždinu, a drugi 105 kuna. U Splitu je cijena smještaja približno 500 kuna. Neodrživ je sustav prehrane u kojemu jedan obrok stoji 16,50 kuna, a student plaća 4,40 kuna.

• Kada se može očekivati razrada novog sustava?
- Upravo krećemo u razradu s Ministarstvom i sa studentima, to treba uskladiti.