Država neće smjeti imati privilegirani status pri ulaganju u njene vrijednosne papire

Odnedavno je na snazi novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, ali vrlo je vjerojatno da će uslijediti izmjene tog zakona nakon što se u Europskoj komisiji razmotre sada uvedene promjene

    Zakon o HNB-u jedan je od zakona vezanih uz monetarnu politiku, poglavlje otvoreno prije Božića. Jedna od promjena koje je taj zakon donio jest dodatak kojim se HNB-u zabranjuje ne samo financiranje države, što je već regulirano zakonom od 2001. godine, nego i financiranje lokalnih i regionalnih jedinica, iako financiranje lokalnih jedinica od strane HNB-a nikada nije niti bila praksa.

Ojačana je i neovisnost središnje banke, pa tako njezine odluke nitko ne može poništiti, pa ni Sabor, koji ne treba potvrditi Statut HNB-a, a izvješćivanje Sabora o radu središnje banke obavljat će se dva puta godišnje, izvjestio je na susretu s novinarima voditelj pregovaračke skupine za tri poglavlja Boris Vujčić.

Potrebno je mijenjati i privilegirano financiranje države, što će sa sobom povući izmjenu još nekoliko zakona. Primjerice, onoga o mirovinskim fondovima, gdje više neće smjeti stajati odredba obveze ulaganja 50 posto imovine u vrijednosne papire RH. Postotak će moći ostati, no neće se moći izdvojiti samo vrijednosni papiri naše zemlje, nego, primjerice, cijele EU.

Ista odredba stoji i u zakonu o osiguranju, gdje stoji da osiguravajuća društva 50 posto matematičke pričuve moraju ulagati u dugoročne vrijednosne papire države. Zakonom o osiguranju depozita DAB je također prinuđen ulagati u državne vrijednosne papire, što također treba mijenjati.

Ako se prije ne likvidira, zbog istih će razloga trebati mijenjati i zakon o hrvatskim braniteljima. Iako će se ti zakoni trebati donijeti tijekom ove i sljedeće godine, njihova primjena stupit će na snagu tek našim ulaskom u EU.   (Lidija Kiseljak)