Ekonomska savjest kompanije i desna ruka menadžmenta

Postoji li ravnoteža između profita i održivog razvoja? Može li se zarađivati i istodobno voditi briga za ljude i širu zajednicu, okoliš? To ključno pitanje postavlja se u knjizi ‘Kontroling između profita i održivog razvoja’ autorskog tima pod vodstvom prof. dr. sc. Nidžare Osmanagić Bedenik.

Piše: prof. dr. sc. Nidžara Osmanagić Bedenik

Poznati čileanski ekonomist Manfred Max Neef, koji je međunarodno priznanje zaslužio pisanjem o razvojnim mogućnostima, inače predavač na Berkeleyju i otprije 30 godina dobitnik Right Livelihood Awarda, nagrade koja se naziva i alternativnim Nobelom, u povodu obljetnice dodjele te nagrade nedavno je rekao: ‘Kriza je proizvod pohlepe. Pohlepa je vrijednost koja danas prevladava u svijetu. Ako se tako nastavi, s nama je svršeno.’Živimo u svijetu kojim dominira profit. Sve druge vrijednosti i svi drugi ciljevi poduzeća čine se nevažnima i u sjeni su profita. Nevažnima se čine i načini na koje se ostvaruje zarada, a čine se nevažnima i sredstva koja se pri tome upotrebljavaju. Istodobno smo svjedoci nezaustavljivih i nepovoljnih klimatskih promjena, izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, sve većeg onečišćenja zraka, vode i tla, neodrživih procesa koji ugrožavaju život sâm.

U velikom dijelu teorije i prakse profit se smatra temeljnim motivom i ciljem poslovanja poduzeća. Poslovnom ekonomijom dominiraju monetarno i kratkoročno usmjerena poduzeća u kojima se ne vodi računa o posljedicama poslovne aktivnosti u društvenom i ekološkom smislu. Upravljanje poduzećem utemeljeno na vrijednosti i maksimizaciji profita posljedica je jačanja korporacija: promet korporacija često premašuje proračune brojnih država, opseg njihova poslovanja golem je, utjecaj na društvo i državnu vlast također. Korporacije su po definiciji društveno i ekološki neodgovorne, one odgovaraju samo za razinu profita i vrijednost dionica na burzi.

 Je li profit najvažniji?
Postoji li, primjerice, farmaceutska industrija zbog sprečavanja i liječenja bolesti ili zbog stvaranja profita i zarade za vlasnike? Farmaceutske tvrtke danas prodaju lijekove tako da najprije ‘prodaju bolest’, što čine na više načina: snižavajući referentne vrijednosti (npr. masnoća u krvi), zbog čega povećavaju broj kupaca svojih proizvoda, i proglašavajući bolesnim prirodna stanja čovjeka (npr. menopauzu) te nudeći lijekove za takve izmišljene bolesti. Ilustrativan je i primjer razvoja genetički preinačenih: isprva se GM zagovarao kao način prehrane stanovništva i smanjivanja gladi na Zemlji, a danas u stvarnosti drži svjetski monopol u proizvodnji i prodaji sjemena. Da konzumiranje genetički preinačene izravno smanjuje reproduktivnu sposobnost (životinja, ljudi), informacija je objavljena u medijima najmanjim fontom i čini se nevažnom, važno je jedino da se povećavaju tržište, ovisnost kupaca i, naravno, profiti. S povećanjem moći i neodgovornosti korporacija jačaju zahtjevi za njihovu društvenu i ekološku odgovornost. Poduzeća su danas često financijski jača i utjecajnija od mnogih država, stoga su obvezna preuzeti ukupnu odgovornost, ne samo ekonomsku nego i društvenu i ekološku, za posljedice svojih odluka. U tom se kontekstu mijenja i uloga menadžmenta, najvažnije funkcija u društvu, jer o njemu ovisi funkcionira li društvo ili ne.

Nove zadaće kontrolinga
Temeljna orijentacija menadžmenta u shvaćanju poduzeća i upravljanju njime ogleda se i u zahtjevima prema kontrolingu kao njegovoj stručnoj potpori. Istraživanjem dominantne orijentacije kontrolinga u poduzećima u Hrvatskoj može se stoga spoznati o temeljnoj orijentaciji menadžmenta u upravljanju poduzećem, a tako, zapravo, i poduzeća. Kontroling se često naziva ekonomskom savješću poduzeća stoga što je promotor ekonomske struke, neutralan je i aktivan stručnjak, desna ruka menadžmenta u usmjeravanju poslovanja poduzeća, definiranju ciljeva, planiranju, kontroli, informiranju i izvještavanju. Tri temeljne vrste kontrolinga - normativni, strategijski i operativni - poluge su kojima menadžment može uspostaviti ravnotežu između profita i održivog razvoja, odnosno poslovati i razvijati svoje poslovanje poštujući sklad između ekonomske, socijalne i ekološke dimenzije.  

U knjizi ‘Kontroling između profita i održivog razvoja’ autorskog tima pod vodstvom prof. dr. sc. Nidžare Osmanagić Bedenik u izdanju M.E.P.-a Zagreb, široko su zastupljene teme normativnog, strategijskog i operativnog poslovanja te istraženi argumenti koji pomažu da se odmaknemo od kratkoročnih monetarnih ciljevima poslovanja poduzeća prema dugoročnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim, da se nađe ravnoteža između (kratkoročne) orijentacije na profit i cjelovite orijentacije na društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj. Tako i kontroling dobiva nove zadaće, mijenja svoj sadržaj, metode, obuhvat i horizont.