Ergović: Rast BDP-a od 0,8 posto nedovoljan za gospodarski oporavak

'Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike rasta', znanstveno istraživanje ' kojim se,po prvi puta u Hrvatskoj, znanstvenom metodologijom identificiraju prepreke gospodarskom rastu predstavljeno je u četvrtak u Zagrebu.

Rezultati istraživanja biti će prezentirati javnosti krajem 11 mjeseca. 'Ovo su preliminarni uvidi, a časopis 'Banka' je na 20-tak stranica pripremio razgovor s istraživačima',rekao je u HUP-u Ivo Bićanić, mentor projekta koji je usmjeren na istraživanje četiri područja u kojima se identificiraju najvažnije 'tvrde' prepreke gospodarskom rastu: poduzetništvo,otvorenost,tržište rada i država.Svaku temu istraživala je skupina od tri do pet hrvatskih znanstvenika mlađe generacije,ukupno njih 17 iz 7 institucija: Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Ekonomskog fakulteta u Splitu, Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta, Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Hrvatske narodne banke.  Mentor projekta je Vojmir Franičević (EFZG), ekonometrijski savjetnik je  Nataša Erjavec (EFZG),a u ovo istraživanje biti će uključena i 4 inozemna recenzenta.

'Nije riječ o novome programu već o alatu za verifikaciju i eventualno dorađivanje postojećih programa u smislu stavljanja snažnijeg naglaska na područja koja će se ovim istraživanjem ispostaviti ključnima',kazao je predsjednik HUP-a Ivan Ergović,dodavši da je rast od 0,8 posto u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle godine,čak i uz pozitivne rezultate u turizmu, nedovoljan za gospodarski oporavak naše zemlje jer u EU,istaknuo je,postoji mogućnost pojave nove krize. Bićanić naglasio je da je u ovom istraživanju izabran 'drugi put' i da ono ima samo dva-tri cilja za razliku od gospodarskih programa HDZ-a i SDP-a koji imaju 'stotinu ciljeva,što je previše',zaključio je.'Zašto se bavimo rastom kad smo na dnu krize? Jer smo srednje razvijena zemlja s visokim zaduženjem koja treba rast i jer ne smijete dozvoliti da kratkoročne poteškoće ugroze srednje i dugoročne ciljeve,jer Hrvatska dobiva šansu da ubrza rast i jer bi bil bilo katastrofa to propustiti. Ta šansa doista postoji, ona će proći za 6-7 mjeseci i neće se ponoviti u sljedećih 15 godina. Izračunali smo u okviru proširenog projekta da Hrvatska s postojećim resursima može rasti 10 posto više,a taj postotak bi se povećao kad bismo u to uključili aktiviranje neiskorištenih resursa i povećali efikasnost. Tu je i pozitivan efekt potpisivanja ugovora s EU, nova vlada s novim ljudima i energijom,a preklapanje hrvatskog izlaska iz recesije s europskim izlaskom iz recesije je mogući pozitivni šok koji treba iskoristiti ', dodao je Bićanić.

Preliminarni zaključci istraživanja na području država pokazuju,primjerice,da je ključni problem u neefikasnoj potrošnji novca u školstvu,zdravstvu,javnim investicijama i funkcioniranju javne uprave,a manji u proporciji javne potrošnje u BDP-u. Hrvatska je 2007. godine (dakle,prije krize) mogla generirati za 1,5 posto veću stopu rasta da je javni novac efikasnije upotrijebljen, mogla je biti 6. prema kvaliteti cesta u uzorku 30 zemalja umjesto 14., dok je prema kvaliteti željezničkoga prometa mogla biti 14., a ne 22. Hrvatski državni rashodi za zdravstvo među najvećima su u Europi, a pokazatelji su loši. Stupanj potrošnje za javnu upravu nije previsok,ali je učinkovitost te uprave među najlošijima.Istraživači područja poduzetništvo došli su do zaključka da prepreka gospodarskom rastu nije kvantiteta, dakle ,eventualni manjak poduzetničke aktivnosti,već njezina kvaliteta. Uz istu razinu poduzetničke aktivnosti Finska primjerice stvara daleko veći bruto proizvod.Prema tom su pokazatelju hrvatski poduzetnici u grupi s Mađarskom, Rumunjskom i Rusijom. Osim toga,iako je u 2010. u odnosu na 2002. povećan broj onih koji su ušli u poduzetništvo, omjer onih koji su postali poduzetnici iz nužde (dobili otkaz, ne mogu pronaći posao...) i poduzetnika koji se doista žele baviti poduzetništvom sada nepovoljniji: više je poduzetnika iz nužde i taj broj i dalje raste.

Do sada obavljen dio istraživanja na području tržište rada istraživače je doveo do zaključka da je u tome segmentu najveći problem nepodudaranje vještina koje tržište nudi s onima koje poslodavci traže. Iz toga proizlazi i problem visoke nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj. Važnije od ulaganja novca u obrazovanje jest politikama povezati obrazovni sustav i tržište rada jer ta dva resora gotovo uopće ne surađuju. Tim trenutačno istražuje potrebu oblikovanja poticajnih programa i sustava stipendiranja pojedinih zanimanja te potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem.U četvrtome području otvorenost tzv. socijalna komponenta otvorenosti (prema strancima primjerice) nije se pokazala kao prepreka rastu, Kad je riječ o političkoj otvorenosti,Hrvatska napreduje u posljednjih 15 godina,ali i unatoč napretku još uvijek dosta zaostaje za članicama EU. Postoje naznake da ograničenje u tom smislu predstavlja institucionalno okruženje. Kada je pak riječ o gospodarskoj otvorenosti, nisu svi sektori jednako otvoreni: bankarski sektor i trgovina su se pokazali otvorenima a proizvodnja zatvorenom. Za dva mjeseca,kada istraživanje bude privedeno kraju biti će definirana ključna ograničenja i predložena precizno oblikovana proaktivna politika rasta koja bi trajno povećala stope rasta,najavljeno je u HUP-u. (Sanja Romić)