Glasine - najvažniji čimbenik hrvatskog tržišta kapitala

Hrvatsko tržište kapitala nije ni normalno ni špekulantsko, već insajdersko, zato što se odluke ne temelje na analizi ili sreći, nego na glasinama.Većina 'insajderskih' informacija u stvari su manipulacije. Dio neobjašnjivih skokova i padova cijena dionica ipak se može pripisati informiranim insajderima

U 123 broju našeg poslovnog tjednika zasigurno ćete pronaći pravu priču za sebe.
Bojana Božanić u tekstu 'Pet poteza koje Sanader mora povući za ubrzanje pregovora s Europskom unijom' otkriva kako ubrzati hrvatski put u Bruxelles.

Zašto ministar Šuker ne sluša ulagače i ne planira zaduživanje obveznicama na stranim tržištima, što se dogovorio s guvernerom Rohatinskim i bankarima i tko je najviše pogođen padom domaćih obveznica, saznajte iz priče Lidije Kiseljak 'Domaće tržište kapitala zasićeno državnom ponudom obveznica'.

Nakon afere s imenovanjem javnih bilježnika Ivica Grčar piše zašto odgovorni bježe iz Ministarstva pravosuđa i sav teret odgovornosti nastoje sada prevaliti isključivo na ministricu Anu Lovrin?

Tema tjedna nastala je iz pera Hrvoja Mateljića i Amira Kulenovića, a bavi se insajderskim trgovanjem. Hrvatsko tržište kapitala nije ni normalno ni špekulantsko, već insajdersko, zato što se odluke ne temelje na analizi ili sreći, nego na glasinama.Većina 'insajderskih' informacija u stvari su manipulacije. Dio neobjašnjivih skokova i padova cijena dionica ipak se može pripisati informiranim insajderima. Jedina kaznena prijava podignuta je za insajdersko trgovanje dionicama Plive uoči njena preuzimanja. Tko su zapravo insajderi, a tko njihove žrtve i zašto je teško dokazati takvo trgovanje saznajte u zanimljivoj priči 'Insajdersko trgovanje: U Hrvatskoj - zločin bez kazne'.

Željka Laslavić analizira može li HDZ s koalicijskim partnerima riješiti najveći problem hrvatskog turizma, problem turističkog zemljišta. Država svake godine gubi oko 1,5 milijardi kuna, koliko bi mogla dobivati za koncesije.

O BDI indeksu, jedinom vanjskom indikatoru koji utječe na dionice domaćih brodara piše Amir Kulenović u tekstu 'Dionice domaćih brodara od potonuća spasila diverzifikacija poslovanja'. Doznajte zašto su dionice hrvatskih brodara pale samo 12, 31 posto u odnosu na svijetske indekse rasutog tereta koji su od 13. studenoga do 30. siječnja pali za čak 44 posto.

Tomislav Birtić u Dnevniku malog ulagača otkriva zašto fondovi ne smiju burzu prejako tresti da ne izazovu opću paniku. U rubrici Poslovna znanja čitajte o učenju kroz board game poslovnu simulaciju. U Hrvatskoj je premijerna simulacija Zlato pustinjskih kraljeva okupila ljude različitih profila, od menadžera do činovnika. Nakon četiri sata igre pokazalo se da je grupa s nametljivim ‘vođom’ od početka osuđena na poraz, a pobijedio je tim koji je pažljivo planirao. U koju grupu spada vaš tim?

Pravo štivo za jutarnju kavicu prije otvaranja burze je feljton o Azijskoj krizi 1997. godine, kada nijedna od azijskih zemalja pogođenih krizom nije uspjela obraniti tečaj. Ono što se dogodilo u Aziji prije deset godina bila je najveća međunarodna financijska kriza još od vremena Velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća. Primjerice, pokušavajući spasiti tečaj domaće valute Tajland je izgubio 12 milijardi dolara svojih deviznih rezervi, a u stečaju je završilo čak 58 financijskih kompanija. (G. J.)

Novi Lider čitateljima daruje specijal 'HoReCa'