HNB oprezan sa selektivnim pristupom kreditiranju

Guverner Rohatinski je nedavno ponovio želju za uvođenjem selektivnoga pristupa kreditiranju, ali i ponovno objasnio zašto odustaje od te mogućnosti. Navodno ju je tehnički nemoguće provesti, a da se ne otvori prostor za špekulaciju

S takvom tvrdnjom ne slaže se mnogo analitičara koji zamjeraju što se nije napravila podjela između kredita koji se plasiraju stanovništvu i tvrtkama. Analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić slaže se s tvrdnjom HNB-a da je takvo što složeno provesti, ali kaže da postoji mogućnost da se na selektivnost kredita utječe prudencijalnim mjerama monetarne politike i diferencijacijom kredita po valutno induciranom riziku. Na taj se način banke mogu poticati da favoriziraju kreditiranje klijenata koji su manje izloženi takvom valutno induciranom riziku. To bi bio jedan od načina selektivnosti s kojim bi i u HNB-u mogli biti zadovoljni, ali kad je riječ o poslovnim bankama, to im ne bi ni previše pomoglo niti bi im odmoglo, zaključuje Stojić, jer kad bi selektivne mjere preferirale određenu vrstu kredita, pri tome bi se ponovno, i to prije svega banke, trebale voditi procjenom rizičnosti tog plasmana. 

Na svjetskom tržištu selektivnost mjera nije novost, a postoje različiti pristupe, primjerice, da središnja banka za svaku godinu formira selektivni kreditni potencijal i odobrava kratkoročne kredite poslovnim bankama iz primarne emisije. Izbor namjene i svrhe za odobravanje takvih selektivnih kredita proizlazi uglavnom iz prioriteta koji su, pak, formulirani u tekućoj ekonomskoj politici zemlje. To mogu biti posebna područja kao što su, primjerice, poljoprivreda, energetika, izvoz ili pak poduzeća. Tako bi se pokazalo što se posebno u gospodarstvu želi poticati, a to mogu biti posebne grane gospodarstva ili npr. izvoznici ili pak industrijska proizvodnja. Krediti koje bi se odobravalo za to određeno područje najčešće imaju beneficiranu kamatnu stopu, što znači da njihovi krajnji korisnici plaćaju nižu kamatu od tržišne.

Takvi selektivni krediti privlačni su i poslovnim bankama i njihovim krajnjim korisnicima, a posebno s obzirom na to da je kamatna stopa na taj novac uglavnom beneficirana. Ipak, takav sustav zahtjeva strogu kontrolu zbog eventualne zloporabe i točno definiranje što se želi subvencionirati i poticati. Izvoz je najčešći primjer selektivnog kreditiranja. Sve razvijene zemlje imaju jednu ili više institucija koje se bave kreditiranjem, jamstvima ili drugim oblicima izvoznog financiranja. Te su institucije dio državnog aparata (Japan i Velika Britanija), posebne državne agencije (Exim-banka u SAD-u), institucije privatnog kapitala pod utjecajem države (Njemačka) ili javno-privatna udruženja (Francuska). Novac im osigurava država, velike banke, zainteresirana poduzeća ili ga se pribavlja na financijskom tržištu.

Izvori mogu biti državni proračun, sredstva središnjih banaka, državni fondovi, novac osnivača nedržavnog sektora, dugoročna sredstva socijalnog osiguranja, neiskorištene premije osiguravajućih institucija i dr. Ipak, zbog nekih su razloga u Hrvatskoj narodnoj banci zasad odustali od ideje o uspostavljanju sustava selektivnog kreditiranja, a i dalje će nastojati ograničavati kreditne plasmane. Zbog toga će se uz već poznate mjere destimulirati krediti s deviznim klauzulama, povećati kamatne stope na lombardne kredite (sa 7,5 na devet posto) te uvesti viša stopa adekvatnosti kapitala za brži rast plasmana.

Obveza upisa blagajničkih zapisa pri prekoračenju navedene stope bit će 75 posto osnovice (do sada 50 posto), a na upisane blagajničke zapise obračunavat će se kamata prema godišnjoj stopi od 0,25 posto (do sada 0,75 posto). Sve bi to trebalo i 2008. ograničiti rast plasmana na 12 do 13 posto, što bi trebalo biti dovoljno za gospodarski rast od 5,1 posto, koliki HNB očekuje iduće godine. Na kraju se, stoga, nameće pitanje može li takvo dodatno ograničavanje plasmana, bez selektivnog pristupa kreditiranju ili neke druge mjere, još više pogoršati strukturu odobravanja kredita, na štetu poduzetnika i poduzeća, posebice izvoznih. (T. Cerovec)