HRT pregovara s Poreznom upravom o otplati dijela duga od 500 mln kn

Bude li Porezna uprava inzistirala na svom stajalištu, problem podmirenja duga morat će riješiti  Ministarstvo financija i Vlada jer 500 milijuna HRT sigurno neće moći platiti, tvrdi financijska direktorica Hrvatske radiotelevizije.

razgovarala TATJANA PETRIČUŠIĆ

Na Hrvatskoj radioteleviziji ovih se dana uvodi SAP koji bi trebao omogućiti djelotvorno i transparentno poslovanje. Šokantan podatak da glavna knjiga računa datira iz 1970-e samo je jedan od pokazatelja koliko se posla mora odraditi da bi se uveo red. Financijska direktorica Gordana Grandov zato ima itekako zahtjevan posao.

• Lani ste završili sa 16 milijuna kuna gubitka umjesto s predviđenih 64. Znači li to da bi ove godine HRT mogao završiti bez gubitka?
- Teško. Iz dva razloga: prvo, jer nas i dalje opterećuje Zakon o PDV-u koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. Prema njemu, za nas je nabava sve robe i usluga 18 posto skuplja nego drugim poslovnim subjektima na tržištu, zbog nemogućnosti odbitka cjelokupnog pretporeza. U realnom iznosu tih 18 posto poskupljenja znači dodatnih 100 milijuna kuna troška. Drugi je razlog pritisak na prihode. Novim zakonom o HRT-u 2011. smanjuju se raspoložive minute za oglašavanje u udarnom terminu s devet na šest, a 2012. je predviđena dodatna restrikcija oglašavanja na četiri minute. Prema tomu ukupnost zakonskih okvira, što troškovnih, što prihodnih, pogoršala je HRT-ovu financijsku situaciju za gotovo 150 milijuna kuna. 

• Međutim, i komercijalne televizije bore se sa smanjenjem proračuna, a nemaju pristojbu...
- Da, ali naše su obveze mnogo veće. Jer koliko se god visina pristojbe čini nepopularno visokom, realnost je da pola od toga ide izravno državi i državnim institucijama. Od 80 kuna 22 kune odu na poreze i doprinose i izravno se preliju u državni proračun, a čak sedam kuna odlazi za financiranje državnih institucija poput Fonda za pluralizam, za koji izdvajamo 32 milijuna kuna na godinu. Iz njega se, paradoksalno, financiraju lokalne televizije i radijske postaje koje nam postaju konkurencija. Dodatno izdvajamo još 27 milijuna kuna Hrvatskom društvu skladatelja pa još 20 milijuna za hrvatski film. Zapravo je iskrivljena percepcija da se s tih 80 kuna financira samo TV program jer osim svega navedenog iz toga se pokrivaju troškovi radija i glazbene proizvodnje. Najveći pojedinačni trošak čine Odašiljači i veze, također državna tvrtka nastala razdvajanjem od HRT-a i s kojom smo mi direktno vezani jer bez odašiljača i veza nema programa.

• Jedan je od najvećih problema i golem dug HRT-a. Što je s neplaćenim PDV-om?
- U ovom trenutku HRT ima 500-tinjak milijuna kuna poreznih obveza. Sve se odnose na razdoblje do 2008., a oko 350 milijuna na PDV.

• Kako se uopće moglo dogoditi da državna tvrtka državi ne plaća PDV?
- Zbog različitog tumačenja Porezne uprave i Uprave HRT-a. Zakon je 1. siječnja 2010. točno definirao porezni tretman RTV pristojbe. Do tada se u načelu mogao dvojako tumačiti. Naravno da ga je HRT tumačio onako kako mu je više odgovaralo.

• Tvrtka možda može tumačiti propis na jedan način, ali s prvim poreznim rješenjem postaje jasno da ga Porezna uprava tumači na drugi...
- I Porezna uprava bila je dosta inertna u tome. Problemi se vuku još od kraja 90-ih. Mi smo tek 2010. dobili izvršno, dakle drugostupanjsko, rješenje za 2002., a ove godine prvostupanjsko rješenje za obveze od 2006. do 2008.

• Ali uprave su bile svjesne duga. Zašto se prije nije riješio taj problem?
- Vjerojatno zbog nedostataka odlučnosti i volje za suočavanje s njime. No što god da je bilo u prošlosti, Republika Hrvatska osnivačica je javne ustanove HRT-a. Isto tako, prema Zakonu o javnim ustanovama, država jamči za sve HRT-ove obveze i istodobno država preko Porezne uprave tereti HRT za 500 milijuna kuna. To je problem kojim će se trebati pozabaviti na najvišim razinama, pogotovo prije ulaska u EU. Iskreno se nadamo otvorenom dijalogu s Ministarstvom financija.

• Vi predlažete kompenzaciju za dio duga?
- U suradnji s poreznim stručnjacima, koji također smatraju da se zbog nepostojanja temelja u zakonu ta obveza može osporiti, smatramo da to nije HRT-ova realna obaveza. Dio koji nije sporan željeli bismo pomalo otplaćivati. U dogovoru s Poreznom upravom želimo ući u program ponuđen i drugim poduzetnicima, program otplate u roku od 30 mjeseci, zbog očuvanja likvidnosti.

• Je li državi već nešto predloženo da se to omogući?
- Razgovaramo izravno s Poreznom upravom i nadamo se da ćemo naći sugovornika u Ministarstvu financija. Bude li Porezna uprava inzistirala na svom stajalištu, problem podmirenja duga bit će opet na Ministarstvu financija i Vladi jer HRT sigurno neće moći platiti 500 milijuna.

• Financijski pokazatelji pokazuju velik napredak, povećala se kontrola troškova, planira se još 389 otkaza. Je li to dovoljno s obzirom na prevelik broj ljudi?
- Za razdoblje do 2014. mislimo da je to dovoljno. Htjeli smo napraviti socijalno osviješten program koji s druge strane donosi dovoljno financijskih pogodnosti. Rezultatima u 2010. dokazali smo da to možemo, čak i s teretom svih zaposlenih. Ne treba zaboraviti da smo prema ugovoru koji smo potpisali s Vladom obvezni pokrenuti dva nova kanala. Oni nose nove troškove, ali zahtijevat će i dodatan angažman. Produktivnost će se povećati jer će jednak broj ljudi raditi opsežniji posao.

• Što s većom kontrolom operativnih troškova?
- U posljednjih godinu dana zaposlenici su postali svjesniji važnosti šednje. Dio problema odnosi se i na zastarjelu tehnologiju, čije održavanje nosi velike troškove. Zato, ali i radi održavanja razine kvalitete u skladu s vremenom, planiramo pokrenuti investicijski ciklus vrijedan 200-tinjak milijuna kuna. Ulaganjem u tehnologiju, automatizacijom procesa i digitalizacijom dodatno ćemo uštedjeti, i to ne samo zbog smanjenja ljudi nego i zbog racionalnih procesa. HRT bi se do kraja 2014. trebao financijski stabilizirati i osuvremeniti. No s tom godinom ništa ne završava. Možda ćemo tada moći dalje smanjiti broj zaposlenih.

• Očekujete li onda da će poslovanje prvi put biti pozitivno 2014. ili će ipak biti i prije?
- Trebalo bi biti već 2013. iako to, naravno, ovisi i o općoj gospodarskoj situaciji i tome hoćemo li održati planiranu razinu marketinških prihoda.