I uz rast imovine, svaki drugi fond u minusu

U šest i pol mjeseci 2010. neto imovina 94 aktivna otvorena hrvatska investicijska fonda s javnom ponudom povećala se za gotovo 2,6 milijardi kuna odnosno za 23 posto te je sredinom srpnja dosegla 14 milijardi kuna.

Prema najnovijim Hanfinim podacima pozitivne poslovne rezultate u sedam mjeseci ove godine bilježi 47 fondova,a isto toliko ih se nalazi u negativnim vodama.Drugim riječima, minusi 'zapljuskuju' svaki drugi investicijski fond.Najveći rast imovine, pa i najviše prinose i u proteklom dijelu godine ostvaruju najrizičniji dionički fondovi posebice oni koji više ulažu na američko te na tržištima zemalja BRIC-a. I najveći ovogodišnji rast prinosa,od gotovo 10 posto ima dionički fond MP-Mena.Hr. Natprosječne rezultate u ovoj godini bilježe i obveznički fondovi. Za razliku od dioničkih ili mješovitih od kojih je gotovo polovica  u minusu,krajem srpnja ove godine bili su u plusu, a među njima najviši rast  od 6,5 % ima Erste Bond.

I najkonzervativniji novčani fondovi bilježe minimalni rast,sukladno nešto nižim kamatnim stopama na tržištu novca, s tim da najveći rast ima Erste Euro-Money od 2,9 posto. Premda u zadnja četiri mjeseca velika većina otvorenih investicijskih fondova ostvaruje rast imovine,a i pozitivne ukupne rezultate poslovanja,nitko se ne usuđuje preciznije i prognozirati u koje fondove ulagati odnosno što će se u investicijskim fondovima dešavati u nastavku godine. Neki analitičari napominju kako je realno očekivati i da sve više ulagača u nastavku godine bude orijentirana na fondove koji posluju i/ili su orijentirana na gore spomenuta ataktivna ino-tržišta,ali i da se nastavi s osnivanjem specijaliziranih fondova što će ulagačima proširiti izbor te olakšati pristup nekim tržištima koja bi im bez takvih fondova bila i nedostupna.

Što se prinosa fondova tiče analitičari procjenjuju da bi u nastavku godine zbog smanjenja cijene novca moglo doći i do smirivanja prinosa novčanih fondova te u tom scenariju treba očekivati da se dio tih sredstava prelije u dioničke ili mješovite fondove pogotovo ukoliko se pokažu istinite prognoze o definitivnom globalnom izlazu iz recesije i oporavku globalnog gospodarstva. Poznavatelji tržišnih prilika podsjećaju  da su investicijski fondovi među prvima, još prije dvije godine upali u krizu,pa bi se moglo dogoditi da se među prvima iz njene  počnu i izvlačiti. Oprezniji analitičari mišljenja su kako početka pravog i punog oporavka fondova u realnoj ekomomiji  teško da može biti bez povratka optimizma i veće likvidnosti na svjetska i na domaće tržište kapitala i napose volje većih,ali i malih investitora za nastavkom još većeg ulaganja u udjele fondova.  (Nikola Prskalo)