Inozemni dug Hrvatske 29,6 milijardi eura

Prema objavljenim preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke ukupan bruto inozemni dug povećao se tijekom veljače za 192 milijuna eura, na 29,6 milijardi i tako pokazao trend blagog usporavanja prijašnjeg mjesečnog rasta

U odnosu na veljaču prošle godine inozemni je dug povećan za 3,2 milijarde eura ili za 12,3 posto. Tome i dalje najviše pridonose poduzeća kojima je najjeftinije zaduživati se u inozemstvu. Inozemni dug države i HNB-a smanjio se za 73,5 milijuna eura, dug banaka povećao se za 85,5 milijuna, dug ostalih domaćih sektora za 161,7 milijuna, a izravna ulaganja povećala su dug za 18,3 milijuna.

U skladu sa strategijom zaduživanja države usmjeravanjem na domaće tržište kapitala da bi pridonijela sporijem rastu inozemnog duga, udjel države u ukupnom inozemnom dugu smanjio se za 0,39 posto, čime je dosegnuo dosada tada nikad nižu razinu od 22,11 posto. Udjel ostalih domaćih sektora povećao se za 0,34 posto, na 32,96 posto, čime je njegov rast i dalje najbrži. Napomenimo da je njegov udio prije samo tri godine iznosio 24,2 posto. Snažan rast udjela poduzeća u ukupnom inozemnom dugu očekivan je zbog trenutačnih restriktivnih mjera monetarne politike.

Unatoč mjerama udio banaka u ukupnom inozemnom dugu povećao se za 0,06 posto, na 35,38 posto. Tako su banke ostale najveći generator inozemnog duga. Struktura inozemnog duga govori da se može servisirati pa još nema govora o potencijalnoj dužničkoj krizi, iako je prag visoke zaduženosti sve bliži. Naime, prema klasifikaciji Svjetske banke, zemlja je visoko zadužena ako udjel njezina inozemnog duga u izvozu roba i usluga premašuje 220 posto. Na kraju 2006. udio inozemnog duga Hrvatske u izvozu roba i usluga iznosio je 171,1 posto. Analitičari očekuju da će se ukupan inozemni dug i dalje sporije povećavati i da će se već za dvije godine početi smanjivati.   (Tomislav Petrov)