Kalmeta najavio izmjenu Zakona o boravišnim pristojbama

Zdenko Mičić slaže se da hrvatski rast turističkih dolazaka ne prati svjetska kretanja, no smatra da je to realna situacija s obzirom na vrstu smještaja koji većinom čine apartmani i kampovi, ovisni o vremenskim uvjetima. Čelnici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka zadovoljni su prošlogodišnjim rezultatima - 2006. se, nakon plodne 2005., smatra rekordnom godinom hrvatskog turizma.Na prvoj sjednici Povjerenstva za turističku 2007., ministar resornog ministarstva Božidar Kalmeta, državni tajnik za turizam Zdenko Mičić i predsjednik HTZ-a Niko Bulić predstavili su neke investicijske planove za ovu i iduću godinu, kao i pojačane promotivne aktivnosti na tržištima na kojima je Hrvatska prošle godine stagnirala

- Već smo u listopadu imali više od 10 milijuna dolazaka turista, tako da smo premašili očekivane rezultate od dva posto povećanja broja gostiju. Kad u ožujku bude gotov izvještaj HNB-a za kompletnu financijsku godinu, znat ćemo i financijski promet, no za prvih devet mjeseci 2006. već možemo reći da su financijski prihodi Hrvatske od turizma za četiri posto veći u odnosu na pretprošlu godinu, odnosno da iznose 5,8 milijardi eura - izvijestio je Mičić.

Najavio je i sve investicije za ovu i iduću godinu u iznosu od 13,6 milijardi kuna, uključujući Grad Zagreb s najvećim investicijama, od 4,8 milijardi kuna. U Zagrebu se te investicije ne odnose na smještajne kapacitete; najviše sredstva uložit će se u kompletnu infrastrukturu grada, a samo će se HUP-ovi hoteli Sheraton, International i Panorama renovirati. Obalna mjesta i gradovi uglavnom ulažu u rekonstrukciju postojećih i gradnju novih objekata, od kojih po ulaganjima prednjači Istra, s 2,4 milijarde kuna s hotelskim tvrtkama Maistra i Istraturist. Na drugom je mjestu Zadarska županija, s investicijama od 1,5 milijardi kuna i jednom od najvećih investicija u Hrvatskoj, projektom Punta Skala tvrtke Falkensteiner Hotels&Resorts.

Treće mjesto zauzela je Splitsko-dalmatinska županija s 1,4 milijarde kuna i najvećim investitorima Romanom d.d., Tulipan grupom i Sunčanim Hvarom. Najviše novih objekata gradit će se u Istri i Dalmaciji, uglavnom hotela i ekskluzivnih turističkih naselja. Mičić se slaže da Hrvatska povećanjem turističkih dolazaka od 2,3 posto ne prati svjetski rast turizma od 4,5 posto, no isto tako smatra da je to realna situacija s obzirom na vrstu smještaja koji većinom čine apartmani i kampovi, osvisni o vremenskim uvjetima. - S obzirom na investicijske planove, svjetske rezultate možemo očekivati nakon završetka svih investicija, a očekujemo da će to biti za tri do pet godina. Do tada ćemo biti zadovoljni prošlogodišnjim rezultatima, a očekujemo i povećanje fizičkoga prometa za dva posto te financijskoga do pet posto ove godine - zaključio je Mičić.

Vrijednost radova novih dionica na autocestama, koje bi sve trebale biti završene do kraja godine, iznosi 5,6 milijardi kuna, a riječ je o završetku dionica autocesta Zagreb - Dubrovnik, Zagreb - Macelj, Beli Manastir - Osijek - BiH, Rijeka - Zagreb i Zagreb - Sisak. Glavni inspektor Državnog inspektorata Kruno Kovačević najavio je i nove mjere suzbijanja sive ekonomije pri iznajmljivanju privatnog smještaja i upozorio strane državljane da će od ove godine, budu li ilegalno iznajmljivali sobe, ne samo biti zapečačeni nego i prognani iz zemlje. Ministar turizma Božidar Kalmeta, zadovoljan prošlogodišnjim rezultatima, najavio je i tri nova programa subvencioniranja njegova ministarstva, a radi se o obnovi starih kuća za koje država daje nepovratna sredstva od 100 tisuća kuna po kući, u istom iznosu nudi bespovratna sredstva za projekte tematskih puteva, a 20 tisuća kuna po kandidaturi nudi za stvaranje hrvatskih suvenira.

- Nakon uspješnog projekta 'Poticaj za uspjeh' u ožujku ćemo plasirati kreditne linije sa subvencioniranim kamatama do 125 tisuća eura za razvoj seoskog turizma i očekujemo veliki odaziv  - izjavio je Kalmeta. Najavio je i izmjenu Zakona o boravišnim pristojbama, koji bi trebao proći saborski postupak i početi se primjenjivati ove sezone, a glavna izmjena odnosi se na kategoriziranje privatnog smještaja prema zonama, tako da vlasnici atraktivnijih lokacija uz more plaćaju veću boravišnu pristojbu. - U rješavanje tog problema uključit ćemo Poreznu upravu i lokalne zajednice, a izmjenom ovog zakona riješit ćemo i pitanja visine poreza i boravišnih pristojbi - najavljuje Kalmeta.  (Željka Laslavić)