Karlovačka županija u prometnom koridoru od Baltika do Rijeke

Nakon što su 28. lipnja na Ministarskoj konferenciji CETC- Route 65 (Central European Transport Corridor) u Szczecinu ministri prometa šest zemalja; Švedske, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, potpisali 'Szczecinsku deklaraciju' kojom se pravno uređuju obveze radi provedbe dogovora o uspostavi tzv. Route 65, odnosno Srednjeeuropskog transportnog koridora, u Karlovcu SU predstavljene ideja, inicijativa, vizija i ciljevi. 

Inicijativa je službeno započela još 6. travnja 2004. godine kad je u Szczecinu potpisan Sporazum za uspostavu CETC-a, u sklopu kojega Route 65, odnosno E65 počinje u Malmöu u južnoj švedskoj pokrajini Skane, te prolazeći kroz, za sada, 16 regija u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj službeno završava u Chaniji na Kreti. Hrvatska ovaj koridor provodi kroz pet svojih županija: Međimursku, Varaždinsku, Zagrebačku, Karlovačku i Primorsko-goransku, od kojih svoj službeni pristup Route 65 još trebaju potpisati Međimurska i Zagrebačka županija. Osnovni ciljevi definiranja i uspostava Route 65 koridora su stvaranje zajedničke prometno-gospodarske strategije, regionalnog razvoja i 'ozelenjavanje' toga koridora logističkom optimizacijom svih vidova transporta radi ubrzanja i pojeftinjenja transporta od Baltika do Jadrana i Južne Europe. Route 65, slikovito nazvana po američkoj Route 66 koja spaja Chicago s Los Angelesom, povezuje cestovne pravce s plovnim putevima po Odri, kanalom Odra-Dunav te mnogo važnih željezničkih pruga, u koje se eventualno može jednog dana dodati i tzv. 'brza pruga' od mađarsko-hrvatske granice do Rijeke, a takva vertikalna veza povezivala bi se trima osima istok-zapad, a to su Via Hanseatica, Via Baltica i 3. Paneuropski koridor.

Iako je financijski kolaps Baltičkih zemalja, izuzev Poljske, donekle u posljednjih godinu i pol umrtvio inicijativu, s druge strane upravo koristi optimizacije troškova transporta te međuregionalna suradnja kao jedan od postulata razvojne politike EU-a, koju je ona spremna i obilato sufinancirati iz svojih fondova, daje ovoj donekle vizionarskoj inicijativi i čvrsta uporišta i logiku opravdanosti ulaganja. Za Hrvatsku to bi značilo obilatu financijsku pomoć pri planiranju i izgradnji skupih logističkih sadržaja kao što su ranžirni kolodvori, poslovne i skladišne zone s čvrstom povezanošću s jadranskim lukama, te modernizaciju postojeće prometne infrastrukture, a prvenstveno željeznice, te ukupnog podizanja konkurentnosti. Zbog svih tih aspekata, kazao je župan Karlovačke županije Ivan Vučić, pred potpisivanje 'Szczecinske deklaracije' bilo je silnih napora od strane Slovenije i BiH da se planirani koridor Route 65 dislocira preko Slovenije prema Kopru i Trstu, odnosno preko BiH na Ploče, ali je na kraju, unatoč tome što nije članica EU, Hrvatska dobila tu razvojnu šansu.  (Mladen Volarić)