Marina Matulović-Dropulić preuveličala brojke o smanjenju uvoza papira

Koliko god bile ambiciozne najave ministrice o prestanku uvoza papira, brojke govore suprotno. Od 2000. godine u prerađivačkoj je industriji uvoz porastao gotovo triput, pri čemu je intenziviran od 2003. godine do danas

Piše: Edis Felić
[email protected]

Potkraj godine je na druženju s novinarima ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić iznijela podatak da je u 2003. godini u Hrvatsku uvezeno 70 posto papira te da je uvoz danas pao na 40 posto. Tom je prilikom istaknula da se ubuduće planira raditi na tome da Hrvatska papir uopće ne uvozi.
Ministrica je svoje tvrdnje temeljila na Strategiji koja uključuje prikupljanje starog papira. Do 2004. godine na zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj ništa se ozbiljnije nije radilo, što je dovelo do kritične situacije u gotovo svim gradovima i općinama. Zakonom o otpadu, donesenim 2004. godine, i osnovanim Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, krenulo se i u prikupljanje starog papira.
- Otkako je zakonska regulativa usklađena s onom u EU, znatno je povećano sakupljanje starog papira. Danas u tvrtki Belišće 80 posto primarne sirovine čini zapravo sekundarna sirovina, odnosno stari papir. S te je strane taj zakon pridonio smanjenju uvoza - kaže Branko Vrbošić, šef Odnosa s javnošću Belišća.

 Reciklirani papir dobar samo za novine

Nešto su drukčijeg mišljenja njegovi kolege, koji smatraju da stari papir nije uvijek kvalitetno rješenje.
- Moramo prije svega uzeti u obzir da je papir iz inozemstva najčešće kvalitetniji od našeg, što bitno utječe na uvoz. S druge strane, kad se reciklira stari papir, moguće ga je iskoristiti samo u dnevnim tiskovinama. Za periodične tiskovine za koje se upotrebljava kvalitetniji papir stari je neupotrebljiv - kaže Davor Jurić, voditelj komercijale u tvrtki Vemo-trade koja se bavi proizvodnjom papirnatih vrećica.  

- U Europi postoje cijele industrije koje se bave namjenskom industrijom papira. Mi možemo konkurirati u određenoj vrsti papira, ali ne u svim, jer se kod nas jednostavno ne proizvode, pa smo ih prisiljeni uvoziti - kaže Silvio Galić, generalni direktor Lipa Milla. Dodatni je problem, kako ističe Galić, što uvozu pogoduje potpuno slobodan carinski režim, tako da plan o prestanku uvoza u perspektivi nije realan, a da se ne govori o tome da tržište nikad neće moći eliminirati konkurenciju. Može se eventualno govoriti o kompenzaciji uvoza izvozom.

  Od 2000. do 2003. godine u prerađivačkoj je industriji zabilježen pad pokrivenosti uvoza izvozom, gdje je sa 65,5 posto pao na 19 posto, iako je zadnjih godina ponovo počeo rasti. Danas se on kreće oko 53 posto. I u proizvodnoj djelatnosti vidljiv je blagi rast pokrivenosti uvoza izvozom od 2003. godine, iako je on skromniji u odnosu na prerađivačku djelatnost i danas je veći od 35 posto.- Uvoz jeste smanjen u zadnje tri godine, ali realno na pet do najviše 10 posto. Ministrica Matulović-Dropulić precijenila je naše današnje mogućnosti - kaže Jurić.

Sličnog je mišljenja Martin Bunić, generalni direktor Jedinstvo-kartonaže, a Zvonimir Čuljak, generalni direktor Dunapacka, kaže da je za neke vrste papira uvoz porastao.- Moramo uzeti u obzir da uvoz varira od vrste proizvodnje, tako da je negdje i mogao pasti za 30 posto. Mi, primjerice, uvozimo samo sirovine koje se ne proizvode u Hrvatskoj - kaže Bunić.Koliko god bile ambiciozne najave ministrice o prestanku uvoza papira, čini se da brojke govore suprotno. Potrebe za papirom pridonijele su tome da je uvoz bio uvijek veći od izvoza. Od 2000. godine u prerađivačkoj industriji uvoz je porastao gotovo triput, s tim što je važno da je intenziviran od 2003. godine do danas, dakle upravo u razdoblju za koje ministrica tvrdi da je pao.

Porasla proizvodnja valovitog papira

U prilog tome idu podaci proizvodnje i prerade papira u Hrvatskoj. Proizvodnja drvenjače i celuloze od 2000. do 2006. godine pala za gotovo 20 tisuća tona, dok je u istom razdoblju izdavačka i tiskarska djelatnost porasla za gotovo 47 tisuća tona. To pokazuje i uvoz novinskog papira od 2004. do 2006. godine, dakle upravo u razdoblju s kojim se pohvalila ministrica, koji je porastao za 10,5 tisuća tona. Znakovit je i pad proizvodnje nepremazanog papira i kartona za skoro 66 tona, dok je u ministričinom razdoblju uvoz porastao za gotovo 90 tisuća tona.

S druge strane, znatno je porasla proizvodnja valovitog papira i kartona, za gotovo 50 tisuća tona, a Čuljak tvrdi da je uvoz u tom dijelu znatno pao jer Hrvatska ne koristi mnogo takvog papira i kartona, što pokazuju i statistički podaci o više od 30 tisuća tona manjem uvozu u ministričinom razdoblju. I proizvodnja kutija i slične ambalaže od valovitog kartona porasla je za gotovo 38 tisuća tona, a u ministričinom razdoblju uvoz je pao za dvije tisuće tona.
Ostali papir proizveden je u znatno manjim količinama, ali je važnije to da se u razdoblju 2000.-2006. nisu dogodile veće promjene. Jedini visok rast zabilježen je u proizvodnji kuverti, koja je porasla čak tri puta, odnosno na 2.522 tone.

Strategija zasnovana na prikupljanu papira još uvijek ne daje rezultate kakve bi željeli u Ministarstvu, a dio starog papira odlazi u izvoz. - Uz ostale djelatnosti, prikupljamo i stari papir, koji najviše prodajemo u inozemstvu, i to ne samo u regiji. Razlog je to što možemo postići višu cijenu nego kod nas - kaže Bunić.No, Hrvatska i dalje uvozi stari i reciklirani papir, mada je u zadnjih par godina prisutan trend pada uvoza. Potrebe za starim papirom procjenjuju se na 320 tisuća tona, što znači, kako pokazuje statistika, da se uvozi oko 200 tisuća tona. Tako Pan i Belišće d.d., dvije najveće industrije papira u Hrvatskoj s kapacitetom od po 200 tisuća tona prerade papira, moraju uvoziti stari papir jer ga ne mogu dovoljno prikupiti u Hrvatskoj.

Rast uvoza recikliranog papira

- U Srbiji i Sloveniji imamo svoje tvrtke koje rade na prikupljanju papira i dovozimo ga u Belišće - kaže Vrbošić.
U prvih devet mjeseci prošle godine uvezeno je starih i neprodanih novina te otpadaka i ostataka papira i kartona u vrijednosti od oko 120 tisuća dolara, što će na kraju godine biti znatno manje nego godinu ranije kad je uvezeno u vrijednosti većoj od 240 tisuća dolara. Ali, za razliku od starog papira, vrijednost uvoza recikliranog papira raste. Prošle godine, u prvih devet mjeseci, uvezeno ga je u vrijednosti blizu 10,2 milijuna dolara, što je više u odnosu na prethodnu godinu kada je vrijednost uvoza bila veća od 9,5 milijuna dolara, a uvoz bi se mogao izjednačiti s 2005. godinom kada je uvezeno recikliranog papira za oko 13,7 milijuna dolara.

U našu zemlju na razne načine stigne oko milijun tona papira na godinu, od čega se samo 10 posto skupi i reciklira. Njegova prosječna cijena na europskom tržištu kreće se oko 100 eura, zavisno od vrste papira. Tako, primjerice, bijeli korišteni papir stoji oko 200 eura po toni i on je najskuplji, dok je cijena staroga novinskog papira od 125 do 140 eura; miješani se može nabaviti od 75 do 100 eura. Ovdje treba navesti da je u te cijene ukalkulirana i cijena prijevoza, koja se kreće od 30 do 40 eura po toni, što u velikoj mjeri utječe na konačnu cijenu prerađenog papira. Kad je u pitanju cjelokupni uvoz, Hrvatska je 2006. godine uvezla papira u vrijednosti od oko 500 milijuna dolara. Zbog tog uvoza, ali i izostanka reciklaže, Hrvatska gubi više od 100 milijuna eura na godinu.

U industriju papira u EU u posljednjih 10 godina ulagano je pet milijardi eura na godinu, a da ta grana ima perspektivu pokazuje i rast potrošnje papira u EU, koji je prosječno bio 2,5 posto na godinu.
Jedna od mogućnosti za razvoj u toj djelatnosti je prikupljanje starog papira kao sirovine za reciklažu. U Europi je stopa povrata za papir veća od 50 posto na godinu, dok se u Hrvatskoj prikupi svega oko 10 posto papira u odnosu na količine koje se plasiraju na tržište u raznim oblicima.