Na devet burzovnih dobitnika jedan gubitnik

Dionice Croatia Lloyda, jedinoga hrvatskog reosiguravatelja, u prva su tri ovogodišnja mjeseca porasle čak 484 posto,  predvodeći tako listu od čak 13 dionica koje su od početka godine na domaćim burzama ostvarile najviši, a ujedno i troznamenkasti rast cijene  

Na drugom, pak, mjestu po «skoku» cijena su dionice Bagata s ostvarenim rastom od 472 posto, dok su na trećemu mjestu dionice tvrtke Merkantile s kvartalnim rastom cijene od gotovo dva i pol puta. Burzovni su analitičari izračunali da, ipak, u prva tri ovogodišnja mjeseca svi nisu bili (i) tako uspješni. Naime, čak tridesetak dionica završilo je u minusu. Najviši pad od čak 56 posto zabilježio je hotel Haludovo, slijedi Končar – električni visokonaponski aparati s «minusom» od 37,5 te hoteli Plat s tromjesečnim klizanjem cijene od 34 posto.

Pri svemu tome, dakako, treba reći i da ukupni omjer gubitnika i dobitnika u kvartalnom izračunu debelo preteže u korist dobitnika, što najbolje ilustrira i činjenica da je od ukupno 294 aktivnih dionica (istina, ukupno ih je bilo 365, ali se zato sa 71 dionicom nije trgovalo) koje su u prva tri mjeseca bile izlistane u nekoj od kotacija (jedinstvene) Zagrebačke burze, njih čak tri četvrtine ostvarilo je rast cijene. Na drugoj strani, pak, na devet je dobitnika dolazio samo jedan gubitnik. Poznavaoci prilika ističu i da svako spominjanje podataka o ekstremima, bilo onim pozitivnim ili negativnim, zaslužuje i podrobnije obrazloženje, ponajprije zbog metodologije izračuna rasta i pada cijene dionica.

Ona se, naime, temelji  na posljednjoj cijeni iz prošle godine i uopće ne uzima u obzir kretanje prosječne  cijene (ponderirane ostvarenim volumenom trgovine), kao ni frekvenciju trgovine, koja je, sasvim logično, obrnuto proporcionalna intenzitetu oscilacija cijene. Shodno tome, i vrh i dno kvartalne ljestvice, kao što se moglo i očekivati, u pravilu su ispunila nelikvidnija izdanja zbog čega njihovu izvedbu ili isticanje ipak valja uzeti s određenom dozom rezerve. Dijelom nam se i zato dosta realnijom  (pa i preciznijom ) čini procjena koja se ovih dana može iščitati i iz najnovije kvartalne analize koju su predočili analitičari RBA-e o kretanjima na tržištu kapitala.

Iz nje je, naime, vidljivo da je hrvatski dionički promet u prvom tromjesečju ove godine iznosio rekordnih 4,86 milijarde kuna, što u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje znači rast od gotovo 56 posto. Najlikvidnija dionica prvoga ovogodišnjeg kvartala, prema toj analizi, bila je dionica Ine s prometom od gotovo 518 milijuna kuna, odnosno jednom desetinom ukupnog prometa. Slijede je povlaštena dionica Adrisa s prometom od 454 milijuna kuna te dionice Podravke, Dalekovoda i Ericssona NT-a, pri čemu je trgovanje s prvih pet najlikvidnijih dionica činilo gotovo trećinu ukupnog prometa na (jedinstvenoj) Zagrebačkoj burzi.

Tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze na kraju prvoga ovogodišnjeg kvartala iznosila je oko 265 milijardi kuna. I još jedan, rekli bismo, ne manje značajni podatak: analitičari RBA-e ocjenjuju da je hrvatsko tržište kapitala u proteklom kvartalu bilo (i) znatno bolje od ostatka regije. Naime, odnos cijena i zarada za 2007., mjeren indeksom CROEMI (interni indeks RBA), na kraju je prvog tromjesečja iznosio 31,3, dok je za regiju Srednje i Istočne Europe bio više nego dvostruko niži, odnosno iznosio je 14,2. Tako visok omjer cijene i zarade pokazuje (i) da su očekivanja rasta zarada hrvatskog tržišta veća nego u regiji Srednje Istočne Europe.

Recimo i to da je očekivani rast zarada dionica u indeksu Croemi  iznosi 17 posto, dok je prosjek regije gotovo upola niži, i iznosi 9,4 posto. Na kraju analitičari RBA-e zaključuju da na hrvatskome dioničkom tržištu i dalje traje euforija te je (i) u narednom razdoblju realno očekivati daljnji rast indeksa. Drugim riječima, može se i dalje očekivati rast zarade, ali i broja dobitnika na burzi. (Nikola Prskalo)