Na hrvatskom tržištu dominira strani namještaj
Rezultati Gfk istraživanja predstavljenih na skupu „Marketing u šumarstvu i preradi drva“ održanom 7. i 8. prosinca u Dubrovniku u organizaciji FAO Timber section iz Ženeve i Šumarskog fakulteta iz Zagreba, a uz pokroviteljstvo MPŠVG i Hrvatske gospodarske komore, upućuju na vrlo loš položaj domaćih proizvođača namještaja na hrvatskom tržištu
Tako su hrvatski građani na pitanje gdje će ići u narednu kupnju namještaja na prvo mjesto stavili slovensku Lesninu. Austrijska Kika zauzima također visoko mjesto kod domaćih kupaca koji su pod snažnim utjecajem marketinških kampanja koje strani trgovci namještajem učestalo provode.
Od trgovačkih lanaca koji se oslanjaju na domaću proizvodnju prepoznata je bjelovarska Prima, a spominju se Doma i Mima koji također uz domaći namještaj dominantno prodaju uvozne proizvode. I ostali rezultati istraživanja su gotovo poražavajući za hrvatsku namještajsku industriju koja očigledno još nije uspjela isprofilirati prepoznatljive brendove i vratiti povjerenje domaćih kupaca.
Ohrabrujuće je što još uvijek većina građana kao asocijaciju za riječ kvaliteta podrazumijeva drvo, odnosno domaći proizvod, te činjenica da sljedeće godine 27% građana namjerava kupiti jedan dio namještaja. Pokrovitelji skupa MPŠVG i Hrvatska gospodarska komora tom su prigodom predstavili model uspostave burze piljene građe i elemenata koji će omogućiti domaćoj industriji učinkovit i transparentan način opskrbe sirovinom.
Taj je model pobudio veliko zanimanje u zemljama jugoistočne Europe te je vrlo pozitivno ocijenjen od predstavnika međunarodnih strukovnih organizacija. Atraktivna tema skupa - Marketing u šumarstvu i preradi drva privukla je stotinjak marketinških stručnjaka iz cijelog svijeta no dominirali su hrvatski i predstavnici zemalja u regiji.
Cjelokupna aktivnost na šumi baziranih industrija u Regiji treba pružiti bolje rezultate i učinke za lokalna gospodarstva a ugledni sveučilišni profesori i stručnjaci iz Italije, Švicarske, SAD-a, Švedske i Finske predstavili su potrebu promoviranja socijalno odgovorne javne nabave u kojoj vlade pri opremanju škola, vrtića i drugih javnih sadržaja moraju koristiti domaće ekološki usmjerene proizvode koji podrazumijevaju prirodne sirovine te proizvodnju u kojoj se poštuju prava radnika i odgovoran pristup zaštiti okoliša.