Neproduljivanje mandata Goranu Matešiću 'posvađalo' Vladu i oporbu

Saborski klubovi podržali su izvješće o radu Komisije za kontrolu javne nabave u 2007. Međutim, zastupnici su upozorili da ta komisija ima ovlasti samo nad uskim segmentom javnih nabava.Iako je sustav javnih nabava još daleko od idealnog, broj žalbenih predmeta ipak se smanjuje.

No i dalje je postotak prihvaćenih žalbi visok i iznosi 43 posto, što znači da i dalje postoje nezakonitosti u provedbi javne nabave. Pritom su zastupnici postavili i neizbježno pitanje o korupciji - o kojoj imaju različita mišljenja, pa je tako SDP-ovac Josip Leko rekao kako nema uspješne borbe protiv korupcije dok su u sustavu javne nabave ili u privatizaciji poznanstva važnija od znanja, poduzetničke inicijative i poštenja.Andrija Hebrang (HDZ) istaknuo je kako je Hrvatska napravila najveći skok na ljestvici Transparency Internationala po percepciji korupcije, te da joj je ocjena u protekle dvije godine porasla s 3,4 na 4,4.Također, naglasio je da će Komisiji do kraja godine biti proširene ovlasti, odnosno da će biti nadležna i nad koncesijama i javnoprivatnim partnerstvom.Saborska je oporba žestoko napala Vladu jer je odlučila da neće produljiti mandat predsjedniku Komisije za kontrolu postupaka javne nabave Gorana Matešića. HDZ-ovci su uzvratili da je to Matešićev osobni odabir.Tko je ovdje lud, svi podržavaju izvješće Komisije, svi hvale njezin rad, a razrješujemo njezina predsjednika, kazala je Ingrid Antičević-Marinović (SDP), komentirajući činjenicu da Vlada predlaže da Matešića u narednom petogodišnjem mandatu zamijeni Vlasta Pavličević, stručna savjetnica za imovinsko-pravne poslove u središnjem uredu Porezne uprave.Na napade iz oporbe uzvratio je HDZ-ovac Andrija Hebrang, koji je pročitao pismo koje je Vladi početkom rujna uputio Matešić. U pismu Matešić ističe kako smatra da je odradio svoj posao na čelu Komisije te kako se želio baviti drugim djelatnostima, ne isključujući rad u državnoj službi.

Također, Sabor je raspravio prijedlog zakona o privatnim detektivima.Njime se žele propisati uvjeti za obavljanje detektivske djelatnosti i poslova, nadležnost za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti i dopuštenja za obavljanje detektivskih poslova te način obavljanja detektivskih poslova.Ovim prijedlogom zakona omogućilo bi se obavljanje detektivske djelatnosti obrtnicima i svim oblicima trgovačkih društava, dok prema važećim odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine tu djelatnost mogu obavljati samo obrtnici i društva osoba (komanditna i javna trgovačka društva).Svi klubovi zastupnika suglasni su da je prijedlog tog zakona nedorečen pa bi ga trebalo dodatno pojasniti u drugom čitanju, uz naglasak da se posebna pozornost treba posvetiti zaštiti ljudskih prava.

Boris Šprem iz SDP-a upozorio je da sadašnji zakonski prijedlog nije precizan u određivanju koje poslove iz djelatnosti policije privatni detektiv ne smije obavljati niti koga može štititi od prisluškivanja. Tomislav Čuljak iz HDZ-a naglasio je da treba konkretnije propisati uvjete i načine obavljanja privatne detektivske djelatnosti.Miljenko Dorić iz HNS-a rekao je da je kod čitanja zakona vidljiv snažan utjecaj zaštitarskog lobija. Uz ostalo je naveo i to da je u definiciji detektivske djelatnosti ispušteno prikupljanje dokaza, a upravo je to važno u tužbenim zahtjevima. Stanko Grčić iz HSS-a istaknuo je važnost sigurnosne provjere privatnih detektiva i zbog zaštite ugleda detektivske djelatnosti kojom su se dosad bavili oni koji su prije radili u policiji, vojsci ili državnom odvjetništvu. Predloženo je i da se ponašanje privatnog detektiva utvrdi posebnim etičkim kodeksom, što ga propisuje ministar unutarnjih poslova.(HRT)