Nove niše: službena odjeća za tvrtke i šivanje po mjeri

Osim rezanja troškova, poseban naglasak stavlja se na b2b segment. Nakon Agrokora i Podravke, najesen na red dolazi još jedna od najvećih domaćih kompanija za koju će se šivati službena odjeća.

piše Matilda Bačelić
[email protected] 

Nevolja nikada ne dolazi sama, sigurno misle u Varteksu. Jedva su se, uz pomoć države i snažnim zaokretom u poslovanju, izvukli iz vječnih gubitaka, i zaplovili u ambiciozne planove, kad ih je naglo prizemljila kriza i vratila gdje su bili - u gubitke. No, to nije sve. Preseljenje na novu lokaciju, najambiciozniji projekt koji je trebao otvoriti prostor za snažniji (i sasvim drukčiji) rast, također je stao.- S Varteksom imamo složene međusobne odnose s obzirom da Grad ima nenaplaćena potraživanja od pet milijuna kuna, od čega smo dva milijuna kuna prošle godine dali za tekuću likvidnost, a kad bi se tome pridodali dugovi prema gradskim komunalnim tvrtkama, iznos bi bio još veći. Pozajmica je trebala vraćena do 1. siječnja ove godine, ali još nismo dobili ništa. U takvoj situaciji Grad nije u poziciji da ide na zamjenu ili povlaštenu prodaju zemljišta s Varteksom - sasvim otvoreno i rezolutno kaže varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok na upit zašto stoji projekt Varteksova preseljenja. Naime, prošle je godine već bila dogovorena zamjena zemljišta i nova Varteksova lokacija u Brezju pored Varaždina, ali sad se tamo razvija projekt baliranja otpada. Unatoč tome u Varteksu i dalje polažu velike nade u preseljenje i kao novu potencijalnu lokaciju spominju poduzetničku zonu Jalkovec, računajući da će do kraja godine riješiti većinu pripremnih aktivnosti vezanih uz preseljenje. No sudeći prema Čehokovim riječima, od toga neće biti ništa dok se ne riješe dugovanja. - Sada nemamo ni neko raspoloživo zemljište koje bi prema urbanističkom planu odgovaralo za preseljenje tvornice - kaže Čehok.

Pad prodaje tekstila To Varteks stavlja u vrlo neugodnu poziciju. S jedne strane, preseljenje je označeno kao projekt od iznimne važnosti za budućnost kompanije, a s druge strane sadašnja situacija u Varteksu, obilježena velikom nelikvidnošću, padom proizvodnje i rezultata, ne ostavlja mnogo prostora ni za podmirenje obveza, kamoli za investicije. No, tu problemima nije kraj. Prema dostupnim podacima, prodaja tekstila u Hrvatskoj pala je 30 posto, a odijela gotovo 50 posto. Varteks i dalje muči relativno visok udjel lohn poslova (oko 60 posto) i nedovoljan razvoj novih proizvoda i vlastitih brendova. Poslovni rezultati, koji su se na kraju 2008. još koliko-toliko držali, u prvom kvartalu ove godine pokazuju mnogo vidljiviji negativni trend uzrokovan padom potražnje. Zbog krize zaustavljen je i prodor na druga tržišta poput, najavljivanih, dalekistočnog, ruskog itd., a konkurentske zemlje poput, primjerice, Bugarske ponovo postaju sve jači konkurenti.Najjača je Varteksova strana, koja koliko-toliko spašava lošu situaciju, velika imovina. Prema financijskom izvješću, ona iznosi 823 milijuna kuna, od čega je u nekretninama 429 milijuna kuna, s tim da je stvarna tržišna vrijednost mnogo veća. Naime, Varteks raspolaže s oko 90 trgovina u Hrvatskoj, uz one u zemljama bivše Jugoslavije i ogromnim zemljištem (oko 220 tisuća kvadrata) u Varaždinu. Koliko je maloprodajnih objekata u vlasništvu, a koliko u najmu poslovna je tajna, ali neke su od njih na iznimno atraktivnim lokacijama u većim gradovima. U Varteksu u zadnje vrijeme, navodno, imaju problema s isplatama plaća, u čemu u pomoć još priskače banka, ali s obzirom na stanje u kompaniji i cijeloj industriji razmatra se i opcija prodaje imovine. Prodaja trezorskih dionica i dosad se koristila za financiranje, pa se može očekivati da će se i dalje koristiti ta metoda s obzirom na velik broj tih dionica. Tržišna vrijednost dionica, doduše, ne daje razloga za optimizam. U zadnjih godinu dana broj zaposlenih smanjen je za oko 200 ljudi, na sadašnjih 2.870, a čini se će se taj trend, s obzirom na visok udio osoblja u troškovima, teško izbjeći. Jedna od posljedica krize ukidanje je vlastitih poduzeća u BiH, Crnoj Gori i Makedoniji i prelazak na poslovanje preko distributera.

 Trgovina sve važnija Nakon što je 2007. izgubljena licenca za Levi's u Novom Marofu, taj je pogon nešto kasnije ugašen, a onaj u Ivancu ove godine zbog pada narudžbi. Preostali pogoni u Ludbregu i Bednji još uvijek rade i imaju osigurane kapacitet do jeseni. Onda će se, naime, znati mnogo više o sudbini proizvodnih pogona, koji ovise, kažu u Varteksu, i o stranim narudžbama i o poslovima iz javne nabave.Proizvođač tkanina Tivar najizgledniji je kandidat za gašenje. Iako je logika Varteksove Uprave bila snažna vertikalna integracija, čini se da je proizvodnja tkanina umjesto komparativne prednosti postala pretežak uteg. Zasad se postupno smanjuje obujam posla. - U Tivaru se iznimno jako osjeća kriza, ali činimo sve da opstane - kaže Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa.Iako su i podaci o strukturi prihoda u Varteksu proglašeni tajnom, teško se oteti dojmu da trgovina postaje sve važniji biznis. - Radimo ono na čemu možemo najviše zaraditi - i dosad je bio Košćecov poslovni kredo.
Koliki udio u maloprodaji imaju vlastiti brendovi, a koliko druga roba, u Varteksu također smatraju poslovnom tajnom.U tijeku je i projekt reorganizacije kompanije s ciljem podizanja efikasnosti, na način da se uspostave dva osnova poslovna stupa - proizvodni i trgovački te uvede plića organizacija.Bez obzira na negativne trendove, Varteks i dalje stoji na nogama i ima još uvijek ambicioznu Upravu. Zasad se uvođenjem protukriznih mjera uspjelo uštedjeti 20 milijuna kuna, a planira se da bi ukupne uštede u idućoj godini trebale doseći 40 milijuna kuna. Mjere su podrazumijevale smanjenje broja zaposlenih i rezanje svih troškova koji nisu vezani uz proizvodnju. U Varteksu se nadaju dobiti i povoljnije komercijalne uvjete sa strateškim partnerima u maloprodaji. - Što se tiče prodajnih jedinica, one koje ne pokrivaju vlastite troškove zatvaramo, ali i otvaramo nove u trgovačkim centrima - u ovoj godini oko 1.200 kvadrata - kaže Košćec.

Sve važniji b2b segment Osim rezanja troškova, pod antikrizne mjere mogu su podvesti i novi poslovni potezi. Poseban se naglasak stavlja na b2b segment, koji je u prošloj godini najbrže rastao (127,3 posto) i sada čini oko sedam posto poslovnih prihoda. Nakon Agrokora i Podravke, s kojima su sklopljeni ugovori o suradnji, najesen na red dolazi jedna od najvećih domaćih kompanija za koju će se šivati službena odjeća. Drugi potez od kojeg se mnogo očekuje otvaranje je prvog dućana za šivanje po mjeri T. Lord u Zagrebu. - Planiramo još tri, četiri lokacije u Hrvatskoj, a u skorijoj budućnosti i u regiji - kaže Košćec. Kod šivanja po mjeri bi se, smatraju upućeni, mogla postići 30 posto viša cijena, ali pitanje mogu li te količine biti dovoljne za primjetniji rezultat. Osim toga, Varteks se u posljednje vrijeme intenzivno javlja na natječaje za opskrbu državnih tvrtki i javne uprave, pokušavajući pronaći dodatan izvor prihoda.U očekivanju polugodišnjih, dosadašnji rezultati oslikavaju silazan trend. Varteks d.d je u 2008. godini poslovao pozitivno i ostvario neto dobit od 2,37 milijuna kuna, što je manje nego u 2007. godini kad je dobit iznosila 3,94 milijuna kuna. U prvom kvartalu ove godine zabilježen je, pak, gubitak od 3,96 milijuna kuna. Maloprodaja i dalje bilježi rast, pa bi uz b2b i veleprodaju i dalje trebala vući, odnosno spašavati rezultat. Izvoz i dalje čini oko 42 posto poslovnih prihoda, a najjača izvozna tržišta su Italija s 23 posto udjela, Njemačka s 20 te Švedska s 11 posto. Najbrže rastuće izvozno tržište je Švedska, dok je izvoz u Englesku, zbog velikih gubitaka na tečaju funte, gotovo zaustavljen. Ukupne obveze grupe Varteks popele su se na 490 milijuna kuna, što ne ostavlja mnogo prostora za dalje zaduženje, posebno zato što veći dio čine kratkoročni krediti. U Varteksu planiraju, kao i dosad, manji dio vratiti, a veći reprogramirati.

Ipak bolji od Mure U Varteksu je prije krize bilo mnogo planova, a motiv je bio postati ‘vodeći regionalni nositelj projekata’. Sada su ambiciozni projekti zaustavljeni, a Uprava je usredotočena na rješavanje problema likvidnosti i pada financijskih rezultata. Ostalo je nejasno i zašto su u Varteksu odbili ponudu Denisa Popovića, direktora i suvlasnika tvrtke Kroko International, koja se bavi proizvodnjom vojne i policijske opreme, da preuzme pogon i zaposlenike u Novom Marofu. Čini se da Varteks ima (ili je imao) druge planove s tom lokacijom - dosad je tamo navodno postojao plan razvoja djelatnosti izvan tekstilne braše, a sudeći prema Košćecovoj reakciji kada je Popoviću poručio da želi kupiti Kroko International, Varteks želi ući u taj segment proizvodnje kao glavni igrač. No, i to će očito pričekati neka bolja vremena.Smatra se da u tekstilnoj industriji najgore stanje tek slijedi pa Varteksu, s obzirom da država očito ima važnijeg posla od primjene Strategije koju je donijela za tu industriju i njene zaštite, ne preostaje nego nadati se da će antikrizne mjere upaliti. Ako ništa drugo, bolji smo od Slovenaca u nečemu. Naime, Mura, koju je slovenska država još izdašnije pomagala, već je otišla u stečaj.