Pankretić: Hrvatska će od EU tražiti 650 milijuna eura za poljoprivredu
Najveći dio posla oko pregovaračke pozicije za poglavlje 11 'Poljoprivreda i ruralni razvitak' je završen, a sada predstoje konzultacije sa zainteresiranima koji čine Radnu skupinu od 400 ljudi, rekao je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić na današnjem brifingu s novinarima.
On je procijenio da će pregovaračko stajalište do kraja ljeta biti predano Europskoj komisiji, a u kojem će hrvatska strana postaviti zahtjeve za provedbu nekih odredbi zajedničke poljoprivredne politike.
- Najvažnija je 'financijska omotnica', odnosno količina sredstava koju će Hrvatska tražiti i to što se tiče prve osi direktnog plaćanja i što se tiče druge osi ruralnog razvoja. Vrlo je teško govoriti o iznosu, jer on ovisi o modulacijama koje će ponuditi EK i onoga što ćemo raditi u Hrvatskoj. Ipak, najmanje na čemu ćemo inzistirati je svota koja je približna sadašnjem proračunu, a to je između 600 i 650 milijuna eura - rekao je Pankretić.
Kao referentna razdoblja za visinu 'omotnice' Hrvatska će predložiti 2007. godinu za stočarstvo te razdoblje od 2005. do 2007. godine za biljnu proizvodnju. Prema njegovim riječima, očekuje se da će veći dio sredstava biti osiguran iz sredstava EU, a ostatak i to u cijelosti do punog iznosa iz nacionalnog proračuna već od prve godine članstva u EU.
Drugi važan prijedlog vezan je za mlijeko i šećer, čija je proizvodnja u EU ograničena putem proizvodnih kvota. No, za mlijeko ne bi trebalo biti problema, s obzirom da se očekuje da EU do 2013. godine ukine kvotu za tu proizvodnju, a Hrvatska bi tražila prijelazno razdoblje za neprimjenjivanje ove kvote do 2016. godine, čime bi de facto izbjegla njenu primjenu. Za šećer se, pak, očekuje da će sve tri domaće šećerane imati i dodatnu mogućnost rafinacije uvoznog sirovog šećera, čime bi se ostvarili ravnopravni uvjeti ostalim šećeranama iz EU koje su na temelju rafiniranja sirovog šećera u referentnom razdoblju ostvarile ta prava.
Kao treći važan prijedlog Pankretić je naveo količinu korištenog poljoprivrednog zemljišta, s obzirom da je ono još uvijek u velikom prostoru minirano, pa bi se na temelju toga bitno uvećale korištene poljoprivredne površine.
Pored ovoga, Pankretić je rekao kako će u području vinogradarstva tražiti pravo sadnje u određenom prijelaznom razdoblju novih vinograda, zaštitu autohtonih poljoprivrednih proizvoda uz korištenje tradicionalnih naziva.
Zahtijevi za poticaje do 5. rujna
Kad je u pitanju domaća poljoprivreda, Pankretić je govorio o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori napominjući kako će sada poljoprivrednici moći podnositi zahtjeve za poticaje po proizvodnoj površini od jednog hektara.- Zbog toga je produžen rok za podnošenje zahtjeva do 5. rujna za sve one koji po starom zakonu nisu mogli podnijeti zahtjev, kada je minimum bio 3 hektara - rekao je Pankretić.Pored ovoga, za dobivanje poticaja u stočarstvu smanjene su minimalne količine za tovnu junad, mliječne krave, krave u sustavu krava-tele, ovce, koze i jarčevi za rasplod, rasplodne krmače i rasplodne kobile i pastuhe.
- Novčani iznosi su ostali isti, osim u osnovnom plaćanju po jedinici za krave dojilje koja se povećava s tisuću na 1.500 kuna - rekao je Pankretić, dodavši kako je za nekomercijalna gospodarstva koja spadaju u II skupinu korisnika potpore predviđena godišnja potpora. Također, od 1. siječnja 2010. godine sva seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva bit će obavezna pri podnošenju zahtjeva za poticaje dokazati da su upisani u Registar obveznika poreza na dohodak.
Pankretić je govorio i o operativnim programima za voćarstvo, povrtlarstvo i cvjećarsto za razdoblje 2008.-2012. godina, a u kojem će se moći podnijeti zahtjevi za kredit od minimalnih 80 tisuća do 3,5 milijuna kuna. Rok korištenja je 24 mjeseca, s počekom od 5 godina za podizanje novih nasada maslinika te do 3 godine za kupnju poljoprivrednog zemljišta, novih nasada vinograda, voćnjaka te matičnih nasada, za obnovu i unapređenje postojećih maslinika i voćnjaka te kupnju poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata. Rok otplate je do 15 godina za maslinike, a 12 godina za ostale kulture, uz godišnju kamatu do 4 posto. (Edis Felić)