Počeo skup ekonomista u Opatiji

Savjetovanje ekonomista počelo je sučeljavanjem političara - Mesićeva savjetnika Radoševića i premijera Sanadera. Iz Mesićeva kuta ponovljene su kritike, a iz premijerova optimizam

Piše: Lidija Kiseljak

Hrvatska ekonomska politika nije razvojna i zbog toga joj već na skoroj raspravi o proračunu u Saboru treba odrediti smjernice, poručio je u srijedu sa skupa ekonomista u Opatiji gospodarski savjetnik predsjednika Stjepana Mesića Dubravko Radošević.

Radošević je u ime predsjednika pozdravio nazočne i održao govor u kojemu se kritički osvrnuo, a potkrepljujući izlaganje brojkama, na stagnaciju domaćega gospodarstva gdje tek treba naći način i mjere kako ga oživjeti na zdravim osnovama.

I dok Radošević s dosta pesimizma gleda na sadašnje gospodarsko stanje, premijer Ivo Sanader, kao i uvijek, pun je optimizma. - Bez optimizma ne možemo imati ni gospodarski rast - poručio je Sanader. Takvo premijerovo razmišljanje uvijek nadahnu susreti sa stranim kolegama. A posljednji su bili ovotjedni, s francuskim predsjednikom i češkim premijerom. A oni, jer uzimaju isključivo turizam u obzir, Hrvatsku vide u boljem svjetlu.

Turizam je, prema njihovu mišljenju, važan hrvatski izvozni proizvod. Zato bismo, predlaže premijer, trebali promijeniti računicu kad govorimo o izvozu i u tu stavku ubuduće uključiti i turizam, čime će i naše stanje u platnoj bilanci biti znatno bolje. Pritom dakako ima na umu činjenicu da je prihod od ovogodišnjeg turizma bio 7,5 milijardi eura.  - Ima li razlike kupuje li Hans hrvatsku rajčicu u Beču ili u Opatiji? - slikovito se izrazio premijer, a navodeći slične primjere stranih kolega.

Ekonomski analitičar Žarko Primorac kaže da se uvrštavanjem turizma u robni izvoz, tj. uvrštavanjem u tu stavku proizvoda koji se prodaju u turizmu ne bi znatno promijenilo stanje na tekućem računu platne bilance. Jer, devizni je priljev od turizma već prikazan na tekućem računu. Uz uključivanje turizma u domaći izvoz, premijer je predložio i uključivanje sive ekonomije u BDP i izračunavanje stope nezaposlenosti prema računici Međunarodne organizacije rada.

- Uključivanjem sive ekonomije u BDP, a što ćemo ionako morati učiniti ulaskom u EU, visina BDP-a znatno bi se povećala, a istodobno bi, primjerice, pao udio vanjskog duga u BDP-u sa sadašnjih oko 82 posto na ispod 75 posto. Predlažem da  to učinimo i prije ulaska u EU, jer o visini BDP-a ovisit će i visina novca koji ćemo moći povlačiti iz fondova EU - poručio je premijer Sanader.

Primjerice, Slovenija je uračunavanjem sive ekonomije u svoj BDP ulaskom u EU povećala razinu BDP-a za 20 posto.
A izračun nezaposlenosti prema Međunarodnoj organizaciji rada nije 17 posto, o kojoj visini mi govorimo, nego 13,1 posto, koliko je iznosila u prvoj polovini ove godine. A to je i 0,7 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine, rekao je premijer.

I dok se Sanader bavio brojevima i situacijom koja se na prvi pogled čini dobrom, ekonomisti su kritičniji, a ista poruka dolazi i iz Ureda predsjednika Mesića. Naime, i tu brojke ne govore o tome da je gospodarsko stanje naročito dobro.

Poslovanje tvrtki najbolje opisuje to stanje, rekao je Radošević. Prosječna dobit hrvatskih poduzeća je 5,5 posto, a prema računici prosječno treba čekati 18 godina na povrat uloženog kapitala, a čak 32 godine na dobit iz ukupnog kapitala. Tek 12 posto prihoda domaće tvrtke ostvaruju na stranom tržištu.

Najveći su problemi u nerestrukturiranim tvrtkama u domaćem vlasništvu, a mnogo je bolja situacija u privatiziranim tvrtkama, ali u rukama stranaca. Male tvrtke prema zadnjim iznosima u prosjeku ostvaruju gubitak od 0,4 milijarde kuna, srednju dobit od svega 0,9 milijardi kuna, a velike tvrtke neto dobit od 9,2 milijarde kuna.

- Zato je nužno promijeniti politiku prema kojoj velika poduzeća moraju biti glavni generatori rasta, a istodobno kroz clustere biti povezani s malim i srednjim tvrtkama, kojima će na taj način omogućiti razvoj - rekao je Radošević.
Privatizacija mora ubuduće voditi brigu o nacionalnom bogatstvu i nipošto ne smije ignorirati lokalnu zajednicu. Zato i očekujemo novi zakon o privatizaciji, te onaj o radničkom dioničarstvu. Premijer Sanadera, a ranije i potpredsjednik Damir Polančec, na skupu su najavili da su zakoni u izradi.

I Radošević i Sanader osvrnuli su se na monetarnu politiku i njezinu čelnu instituciju od koje očekuju da i nadalje nadzire rast vanjskoga duga. S obzirom na to da u tome veliku ulogu igraju i poslovne banke, koje su posljednjih godina glavni pokretači porasta duga, Sanader je pohvalio njihovo ovogodišnje obuzdavanje u davanju kredita za potrošnju, te im još jednom uputio poziv da kredite usmjere u poduzetništvo.

S obzirom na očekivane primjedbe u vezi s proračunom za sljedeću godinu, koji već sada mnogi optužuju da nije ni razvojan ni socijalan, premijer Sanader poručuje da je uravnotežen u mjeri u kojoj to situacija dopušta.

- Bolje nismo mogli. Stegnut ćemo remen, ali ostvariti ga možemo - poručio je Sanader. Pritom je podsjetio na još vidljive posljedice rata, za koje je potrebe u proračunu za 2006. godinu izdvojeno 9 milijardi kuna.

A dva glavna cilja kojima težimo jesu obuzdavanje rasta vanjskoga duga i smanjenje proračunskog deficita, koji se za sljedeću godinu planira na razini od 3,3 posto BDP-a, čak 0,9 poso manje nego prošle godine, a samo 0,3 posto više od kriterija iz Maastrichta.

Razmatramo i uvođenje flat taxa, poručio je Sanader sa skupa u Opatiji, a kako bismo olakšali pristup stranim ulagačima. Tu ideju ekonomisti već dulje razmatraju, a javila se nakon što je Slovačka napravila isti korak i tako privukla strane ulagače.

A s obzirom na to da ekonomija ne smije biti glavna preokupacija i da treba razmišljati i o ostalim problemima koje otvara globalizacja, premijer je poručio da moramo razmišljati i voditi brigu i o humanosti, misleći pritom na velik broj nezaposlenih starijih osoba, kojima posao oduzimaju dolazeći mlađi naraštaji.