Prijevoznici traže zaštitu od nelojalne konkurencije

Potaknuta negativnim novinskim natpisima nakon nesreće u tunelu Ledenik, Udruga cestovnih prijevoznika na čelu s direktorom Marijanom Banellijem, odlučila je izaći u javnost s financijskim i zakonskim preprekama u poslovanju, nezadovoljna načinom na koji se tretira njihova profesija

U Hrvatskoj, naime još uvijek ne postoji registar prijevoznika koji bi napravio podjelu između javnih cestovnih prijevoznika, profesionalnih vozača i onih koji obavljaju tu djelatnost za vlastite potrebe bez naknade.
'Novim izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu želi se vozače koji voze kod korisnika vlastitog prijevoza osloboditi obveze školske spreme i edukacije kakve imaju profesionalni vozači u javnom cestovnom prijevozu, čime se u neravnopravan položaj stavljaju javni cestovni prijevoznici.', žali se u priopćenju Banelli. Pri tom naglašava kako u Hrvatskoj postoji nerazmjer u mogućnostima zarade i enormnoj akumulaciji fiksnih i varijabilnih troškova u toj uslužnoj djelatnosti. Spominje i nelojalnu konkurenciju koja damping cijenama uništava domaće prijevoznike, pogotovo one s manjim brojem voznih jedinica.

Prijevoznici su od Ministarstva financija tražili da uvede minimalne tarife, no Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja se tome protivi, smatrajući takav zahtjev monopolističkim ponašanjem. Cestovni prijevoznici sudjeluju s više od 60 posto u prijevozu roba i putnika, taj trend je u porastu i stječe se dojam da je to vrlo profitabilna djelatnost.

'Istina je sasvim drukčija. Jedan od najvećih problema je naplata potraživanja gdje se rok plaćanja povećao na prosječno 70 dana, a negdje i više od 90 dana. Kada se zna da se većina plaćanja kod prijevoznika mora izvršiti odmah ili uz odgodu od najviše mjesec dana onda je svakom jasno pod kakvom presijom se odvija ovaj posao. U međuvremenu cijene prijevoza padaju, a troškovi enormno rastu. Prijevoznik mora godišnje samo za troškove postavljanja kamiona i prikolice u radnu funkciju izdvojiti od 50 do 85 tisuća kuna. Više puta smo slali prijedloge za uvođenje količinskog rabata za prijeđene kilometre na hrvatskim autocestama i tunelima, ali nažalost do dana današnjeg nismo dobili zadovoljavajući odgovor. Cijene goriva u protekle tri godine došle su skoro do katastrofalnih 40 posto sudjelovanja u cijeni prijevoza.', tvrdi Banelli.

Nepravednim prijevoznici smatraju i propis za obrtnike-prijevoznike kojima zakon ne dozvoljava beneficirani radni staž ako sami voze. Za sve sudionike u prometu, koji koriste gospodarska vozila, nadležni su organi koji vrše kontrolu njihove ispravnosti. 'Sve propuste tih sudionika u cestovnom prometu ne smije se stavljati u kontekst javnih cestovnih prijevoznika. Postoji naravno mogućnost da i poneki javni cestovni prijevoznik izigrava zakone i propise, te na taj način šteti ugledu ove časne struke, ali tu postoje i policija i inspekcije koje u okviru svojih ovlasti i sredstava za rad djeluje i preventivno i restriktivno. Naravno da bi država tim službama trebala dati više sredstava i stimulansa da rade i bolje i to u interesu zaštite hrvatskih cestovnih prijevoznika od nelojalne domaće i strane konkurencije.

U Hrvatskoj postoji oko 2 800 javnih cestovnih prijevoznika u međunarodnom prijevozu tereta i oko 200 prijevoznika u autobusnom prijevozu. Za oko 144 tisuća gospodarskih vozila se pouzdano zna da su javni cestovni prijevoznici koji Hrvatskoj donose od 7 do 9 posto bruto deviznog priljeva. (Ž.L.)