SAP javnom sektoru predstavio svoju viziju učinkovite državne uprave
Na 1. hrvatski skup SAP for public sector 'Vizija učinkovite integracije državne uprave – pripravni za EU!' ta je tvrtka dovela trojicu svojih vodećih stručnjaka za transformaciju državne uprave koji su predstavili najbolje svjetske prakse na tom području.
Skup, održan u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade, je započeo malim incidentom. Naime, moderator skupa, mladi SAP-ovac Tomislav Sokolić je od uzbuđenja pao u nesvijest, a prvi liječnik koji mu je priskočio u pomoć bio je doktor Dragan Schwarz, državni tajnik iz Ministarstva znanosti obrazovanja i športa.
- Zanimljiva vremena su pred nama, kriza stiže do Hrvatske i u situaciji smo da u javnom sektoru nije jednostavno doći do sredstava pa će projekti s rokom povrata od tro do pet godina dobivati prvenstvo. Dok javni sektor razmišlja kako ostvariti bitne uštede u budućnosti, nadam se da ćemo otvoriti teme i donijeti zaključke koji će mu pomoći u tom pravcu. Otvaramo teme i stvari koje će nam u budućnosti biti sve značajnije – rekao je Igor Dropulić, direktor SAP-a u Hrvatskoj, i otvorenim Prvi hrvatski skup SAP for public sector 'Vizija učinkovite integracije državne uprave – pripravni za EU!'.
Sönke Lorenz, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Njemačke, izjavio je da je na putu Hrvatske prema EU ostalo nekoliko rupa, među njima reforma javne uprave.
Nakon Dropulića, okupljenima se obratio Sönke Lorenz, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Njemačke koji je izjavio da je u razdoblju od 1993. do 2008. godine s njemačke strane uloženo 2,3 milijarde eura u Hrvatsku te je Njemačka drugi strani ulagač nakon Italije. Na putu prema EU, kazao je Lorenz, ostalo je nekoliko rupa, među njima reforma javne uprave. Iako je pohvalio napredak u pregovorima i u reformama, istakao je veliki zaostatak u decentralizaciji, što u njegovoj interpretaciji znači da Hrvatska mora do kraja sljedeće godine napraviti veliki napredak u reformi javne administracije, pri čemu je korištenje novih tehnologija krucijalno da bi se pojačao rast gospodarstva i dobilo povjerenje građana i poslovne zajednice u hrvatske vlasti.
Skupu su se potom obratili vodeći SAP-ovi stručnjaci za javni sektor: Shanti Namballa iz odjela SAP Internationala u Washingtonu D.C. za razvoj novih tržišta, Roland Stapf, također zadužen za razvoj novih tržišta, te Martin Brown, direktor Odjela javnih servisa u SAP-ovom sektoru Europe, Blistog Istoka i Afrike.
Namballa je kazao da intervencije u bankarski sektor pokazuju sve veću ulogu vlasti te naveo razloge za promjene i poboljšanja javne uprave. Kao faktore uspjeha u promjenam anveo je agilnost, vidljivost, skalabilnost i inovativnost, pri čemu je skalabilnost objasnio riječima da nijedna vlast nije napravila ništa preko noći pa kod pokretanja promjena treba razmišljati je li neki model nadogradiv. On je izložio rezultate niza istraživanja, poput onoga o 20 najpoželjnijih online javnih usluga ili ljstvice jednostavnosti poreza na kojoj prednjače Maldivi i Irska, dok je poreze najkompliciranije plaćati u Ukrajini i Bjelorusiji.
Kao jednu od prilika za modernizaciju naveo je primjer ubrzavanja postupaka otvaranja i zatvarnja tvrtke jer je taj period mjerilo podobnosti sustava za poduzetništvo.
Stapf je pokazao jedinstvenu SAP-ovu platformu kojom se svakodnevno može nadzirati proračun te izbjeći njegovo probijanje
Kao i Namballa, i govornik nakon njega, Roland Stapf, je govorio o uspješnim reformama javne uprave u Izraelu i indijskom gradu Mumbaiju, koji ima čak 18 milijuna stanovnika. Stapf je pokazao jedinstvenu SAP-ovu platformu kojom se svakodnevno može nadzirati proračun te izbjeći njegovo probijanje, odnosno deficit koji se primijeti tek nakon zatvaranja fiskalne godine, a o tome je govorio i Martin Brown.
Skup je donio i nekoliko zaključaka o potrebi reforme javnih financija kako bi se ostvarila učinkovitija kontrola i nadzor financijskog tijeka i proračuna; o ostvarivanju sposobnijeg upravljanja ljudskim resursima te povećanja društvene i javne odgovornosti, a u cilju maksimalizacije učinkovitosti usluživanja građana. Tako je zaključeno i da postoji potreba za boljim upravljanjem s ciljem još lakše i kvalitetnije koordinacije svih tijela države, ali i kvalitetnije procjene povrata ulaganja, kako na socijalnom, tako i na ekonomskom planu. (I. Škevin)