Spevec: Ne očekujte da država stalno djeluje umjesto vas

‘Nemojte stalno očekivati od države da djeluje’, poručila je prisutnim gospodarstvenicima Olgica Spevec na tematskoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb o promjenama koje će uslijediti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Spevec je upozorila hrvatske gospodarstvenike da se ne oslanjaju isključivo na državu pri borbi za svoje interese u EU, već da počnu sami, kroz strukovna i gospodarska udruženja utjecati na politike i odluke EU. U svom je dijelu, namijenjenom pregledu osnovnih promjena na području zaštite tržišnog natjecanja, industrijske politike i trgovine objasnila da stupanjem u članstvo Hrvatska postaje dio unutarnjeg europskog tržišta što znači da se ukidaju sve carine i trgovinske barijere na tom tržištu, kako za hrvatske proizvode, tako i za proizvode iz drugih europskih zemalja pri uvozu u Hrvatsku. Istovremeno, sve postojeće trgovinske ugovore Hrvatske sa trećim zemljama, nečlanicama EU, zamijenit će ugovori i trgovinski režimi koje s njima ima EU u cjelini. Svi koji tvrde suprotono, istaknula je Spevec, nisu u pravu.  

Unija, s druge strane, ima nekoliko mehanizama zaštite od nelojalne konkurencije (trgovinske barijere protiv dumpinga i nelegalno subvencioniranog izvoza) iz trećih zemalja što će svakako koristiti hrvatskim gospodarstvenicima. U području industrijske politike Spevec je kao dobar primjer navela direktivu protiv kašnjenja plaćanja, odnosno pravilo 30 dana (rok za plaćanja je 30 dana u svim komercijalnim poslovima s tek nekoliko izuzetaka).

Siniša Petrović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i dio pregovaračkog tima objasnio je prisutnima što podrazumijeva pravo poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Prema njemu, stupanjem u članstvo hrvatski će gospodarstvenici moći pružati bez ograničenja i diskriminacije usluge, ako su zadovoljili sve potrebne preduvjete u Hrvatskoj, na području cijele EU, kao i otvarati tvrtke, podružnice, tvrtke kćeri i druge pravne osobe. Isto naravno, vrijedi i obrnuto, za poduzetnike iz drugih zemalja članica. Dovoljno je dakle imati sjedište u ne-koj od članica i obavljati registriranu djelatnost u skladu sa danim zakonodavstvom. Po istom principu u EU će se priznavat certfikati i kvalifikacije izdani u Hrvatskoj i obrnuto.

Posljednje izlaganje pripalo je Sandri Švaljek, ravnateljici Ekonomskog instituta u Zagrebu, na temu Javno-privatnih partnerstava. Koncept koji je relativno nedavno počeo primati korijene i kod nas, a koji je u razvi-jenim zemljama uobičajen način financiranja projekata od javnog značaja, pruža mnoge prednosti i u okviru EU dobija sve više na značenju, rekla je. Javno-privatna partnerstva posebno su korisna u uvjetima smanjenih financijskih mogućnosti država, dok bi Hrvatskoj zanimljiva mogla biti zbog niza infrastrukturnih obveza koje je preuzela u sklopu pregovora, uglavnom iz područja zaštite okoliša. Unija je u tom smislu osigurala niz različitih izvora financiranja, od strukturnih fondova, preko Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda, do 7. okvirnog programa i drugih. (V.F.)