Šteta od piratstva iznosi 50 milijardi dolara na godinu

Tijekom prošle godine bilo je 276 napada na brodove diljem svijeta. U prvom kvartalu ove godine globalno piratstvo većalo se osam posto u odnosu na isto razdoblje lani

Piše: Nataša Horvat

Kada je u studenome prošle godine napadnut američki turistički brod Seabourn Spirit, u blizini Somali-je, svjetska je javnost ostala zgranuta fotografijama. Iako je na brodu bilo više od 150 turista, u pre-padu nije bilo teže ozlijeđenih, ali je sam slučaj pokrenuo pitanje pljački brodova i piratstva. Na fotogra-fijama koje su putnici snimili zabilježene su dvije moderne brodice koje su se filmskom brzinom približi-le brodu, a iz njih su navalili razbojnici, naoružani automatskim puškama i bacačem granata.

Taj je incident bio izvanredno medijski popraćen osvijestivši u javnosti, ali i u vlasti, opasnost napada kojima su izloženi brodovi. Prepadi su različiti - jedni otimaju novac i dragocjenosti s broda ili kradu vri-jednu opremu, drugi kidnapiraju članove posade ili cijele brodove i za njih traže otkupninu, treći kradu viskovrijedni teret koji brod prevozi. No osim na moru, česte su pljačke brodova i u samim lukama. Takav razvoj događaja najviše pogađa vlasnike brodova, odnosno brodske tvrtke za prijevoz tereta, pa o tome nastoje što manje govoriti. Negativan publicitet odbija mušterije ali i negativno utječe na premije osiguranja koje su se, uslijed takvih događanja u posljednjih godinu i pol dana za prijevoz ne-kim morima dodatno povećale.

Opasni i dobro naoružani

Prema podacima Međunarodnog pomorskog ureda (IMB - International Maritime Bureau), samo tije-kom prošle godine bilo je 276 napada na brodove diljem svijeta. Pritom je čak 440 članova posade uzeto za taoce, a 23 broda bila su oteta. Ti podaci uključuju: piratstvo (koje obuhvaća samo prepade u međunarodnim, ali ne i u nacionalnim vodama) te oružane pljačke u državnim teritorijalnim vodama, ali ne uključuju 'sitnije' pljačke u lukama. Za tvrtku koja je preživjela gubitak manje je važno je li se prepad dogodio u luci, na putu prema luci ili u međunarodnim vodama.

Današnji pljačkaši iznimno su opasni i istrenirani, a često su i bolje opremljeni i naoružani od progonite-lja. Odlučni su i ne prezaju ni od čega otmice, pljačke ili ubojstva. Zbog tih karakteristika sve ih češće dovode u vezu s teroristima, a dokazano je da se pojedine ekstremističke skupine financiraju pljačkom brodova. O tome koliko je problem važan govori i činjenica da je podignut na razinu Vijeća sigurnosti UN-a. Piratstvo je stalna briga brodarske industrije a ako se situacija u kraćem roku i popravi, to ne znači da je opasnost prošla i da se može smanjiti mjere opreza. Povezivanje piratstva, krađe tereta i terorizma uzrokuje probleme velikih razmjera.

Koliko je brodarski prijevoz važan najbolje pokazuje podatak da se više od 90 posto robe u međuna-rodnoj trgovini prevozi brodovima, a bez njih se ne bi mogao ostvariti promet robom u opsegu potre-bnom današnjim ekonomijama. Zaposleni na međunarodnim trgovačkim brodovima premašuju brojku od jednog milijuna, točnije više od 460 tisuća časnika i 720 tisuća članova posada.

Cijena prijevoza jednog televizora na relaciji Azija-Europa iznosi 10 dolara, usisivača ili DVD- playera oko jednog dolara, a litre viskija ili kilograma kave tek oko 15 centi. Te cijene nije moguće ostvariti avi-onskim prijevozom. Današnje piratstvo stoji svijet oko 15 milijardi dolara na godinu. Neki stručnjaci pomorskog prava, po-put Michaela McDaniela iz tvrtke Countryman&McDaniel, smatraju da je ta brojka daleko veća s obzi-rom na to da se prijavljuje tek oko 10 posto slučajeva piratstva. Pribroje li se tome i sve krađe brods-kog tereta šteta iznosi čak 50 milijardi dolara na godinu i stalno raste.

Pljačke u lukama

Osim prepada na moru, česte su i pljačke tereta u lukama. Samo kroz losanđelosku luku i Long Beach svake godine prođe 11 milijuna kontejnera koji su lak plijen kriminalcima. Dnevni gubici radi otimanja tereta u losanđeleskoj luci dosežu dva milijuna dolara, što je dnevni ekvivalent nešto više od jednog otuđenog kontejnera punog cigareta.

Međunarodni pomorski ured izdaje tjedni bilten o piratskim akcijama na moru. Samo u jednom tjed-nu u lipnju ove godine dogodilo se pet incidenata, a izvršili su ih pirati koji su se uspeli na kontejnerski brod u sidrištu u Luandi, u Angoli, koji su bili svladani, te tri pirata koji su opljačkali trgovine i pokrali si-gurnosnu opremu na kemijskom tankeru u luci Godau (Vijetnam) i zatim pobjegli s broda. U svojim izvještajima Međunarodni pomorski ured navodi područja koja su posebno opasna zbog piratstva i prepada na brodove.

To su: Bangladeš (sidrište Chittagong), Indonezija (posebno Galasa tjesnaci i Džakarta), Malacca tjesnac i Singapurski tjesnac. Da pomaka ipak ima govori i bolja međudržavna suradnja između Indonezije, Malezije i Singapura, triju obalnih država, koje su koordinacijom te nadzorom iz zraka uspjele postići pozitivne pomake u Malacca tjesnacu, koji se nalazi između Pacifičkog i Indijskog oceana. Smanjenju broja napada prido-nio je i prošlogodišnji tsunami, s obzirom na to da je na tom području bilo mnoštvo inozemnih vojnih snaga koje su dostavljale pomoć. Sve je pak rezultiralo prošlotjednom odlukom osiguravateljske kuće Lloyd koja više neće tražiti dodatnu premiju od brodara koji plove na tom području.

Češće međunarodne patrole

Riječ je o tjesnacu kroz koji godišnje prođe od 50 do 60 tisuća brodova, prevozeći oko polovine svjets-ke nafte i gotovo trećinu roba u svjetskoj trgovini. U uskom tjesnacu lako je uočiti i napasti spore trgo-vačke brodove, a napadači ujedno mogu brzo pobjeći u nacionalne vode i sakriti se u neki od zaljeva, kamo ih zbog državnih granica potjera ne smije pratiti. No, analitičari ocjenjuju da je riječ samo o tre-nutačnom poboljšanju te da će, uslijed povlačenja međunarodnih vojnih snaga, broj napada na bro-dove ponovno početi rasti. Češće međunarodne pomorske patrole pomažu i nešto boljoj kontroli na području Somalije i Nigerije, ali pirati na tom području operiraju gotovo neometano.

U prvom kvartalu ove godine globalno piratstvo poraslo je za osam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dogodio se 61 incident u kojemu su ukupno 63 člana posude uzeti za taoce. Ta bi brojka bila i mnogo veća da se u posljednje vrijeme nije strože primjenjivao zakon na rizičnim područjima. Pirat-stvo se uvijek javlja u područjima na kojima vlada bezakonje ili veliko siromaštvo i vrlo ga je teško is-korijeniti. Sami brodovlasnici, ocjenjuju analitičari, ne mogu mnogo učiniti u vezi sa sprečavanjem te vrste kriminala, osim boljeg osiguranja brodova te stalnog pritiska na vlade ne bi li im one pomogle.

 Kraj