Arhiva
Što će sve poskupjeti?
20. siječnja 2011.
Neovisno o tome koliko će rasti cijene inputa i ukupnih troškova, situacija nije optimistična za konkurentnost domaćih kompanija. Iako se teret rasta cijena može prebaciti i na krajnje potrošače, taj put nije baš dug. Snalažljivost i inovacije ponovno su na visokoj cijeni.
Zakonska definicija ministara i dužnosnika kao ‘tijela državne uprave’ dovodi do apsurda. Uskrati li ministar novinaru odgovor, novinar se u drugom stupnju upravnog postupka može žaliti - ministru koji mu je odgovor uskratio. Više o ministarskoj odgovornosti čitajte iz pera Ivice Grčara u tekstu 'Nemaju ugovor o radu, a imaju veća prava od zaposlenih'.
Na globalnoj sceni vlada pometnja. Jesu li špekulanti ponovno pokrenuli vrtoglavi rast cijena sirovina ili je riječ o ozbiljnome i dugoročnom trendu? Odgovor se još čeka, a Hrvatska zbivanja promatra iz prikrajka i iako na njih ne može utjecati trpi jednake posljedice kao i svi koji ovise o energentima i sirovinama s globalnog tržišta. Možda čak i više s obzirom na neefikasniju privredu koja guta više tih istih sirovina. Predviđanja daljnjih kretanja cijena inputa u sferi su vradžbina jer su se dosad i najozbiljniji prognozeri u više navrata grdno prevarili. Ne zna se koliko je u priči s divljanjem cijena sirovina špekulativnog kapitala, a koliko ‘opravdanih’ geopolitičkih i klimatskih razloga. Spiralu su pokrenuli energenti i poljoprivredne sirovine koje nagovještavaju da bi ubrzo i svi drugi mogli slijediti njihov primjer.Više čitajte u Liderovoj temi tjedna iz pera Matilde Bačelić.
Dolaskom na čelo Hrvatskih šuma predsjednik zagrebačkog HSS-a Darko Vuletić rekao je da treba krenutiu restrukturiranje ove državne tvrtke, a to je stajalo i u koalicijskom sporazumu. No, Vuletić uvijek ističe da je ovdje težište na riječi ‘krenuti’ jer restrukturiranje nikad neće završiti. To je golem posao, a u razgovoru za Lider pokušali smo jasnije sagledati budućnost Hrvatskih šuma kao i to kako pomoći drvoprerađivačima.
Tko će plaćati zatezne kamate? Iz Fine opovrgavaju optužbe bankara o kašnjenju s deblokiranjem računa i optužuju banke da ne šalju poruke o priljevima, a bankari demantiraju Finu... sve preko tuđih novčanika. Više otkriva Petra Dropulić u priči 'Fina i banke prebacuju odgovornost za kašnjenje plaćanja'.
Sumnjivi projekti poput Sunčanog Hvara i gradnje sportskih dvorana dovode pod upitnik suradnju između države i privatnog sektora. No to i nisu klasični projekti JPP-a. Ipak, taj investicijski model još se premalo primjenjuje u Hrvatskoj. Više o javno-privatnom partnerstvu piše Gordana Gelenčer.
Nadzorni odbori po novom moraju imati predstavnika radnika. Riječ je o jednom članu, bez obzira na broj ostalih članova odbora, koji ima odgovornost za odluke kao i svi drugi, a nema pravog utjecaja na njih. Moglo bi se dogoditi da zaposlenici pod prijetnjom te odgovornosti jednostavno ne budu željeli ostvariti to pravo. Više saznajte u tesktu našeg savjetnika prof. dr. sc. Hrvoja Kačera.
Kata Pranić piše o dvojbama odlučivanja. Apple svoju poziciju nije izgradio na postojećoj ili latentnoj potražnji, nego je sâm pokrenuo svoju potražnju. Kompanije koje su se izbezumljivale ispitivanjem potražnje silno su se opirale promjenama i kažnjavale su ‘ohole’ talente. A to je bila greška, tvrdi Zoltan Baračkai u svojoj knjizi ‘Dileme donositelja poslovnih odluka’.
Dok su Europljani i Amerikanci još zabavljeni osiguravanjem nafte i plina, Kina polako putem svojih državnih kompanija počinje osiguravati širok spektar resursa, od nafte i plina preko poljoprivrednog zemljišta do željeza i ugljena. Dogovor između britanskoga naftnog diva BP-ja i ruskog Rosnjefta još je jednom ilustrirao svijetu kako kapital nema nacionalnost i koliko su vlasnici kapitala imuni na jeftinu rodoljubnu patetiku. O sporazumu između BP-ja i Rosnjefta piše Vanja Figenwald.
Petog siječnja suspendirana su zbog optužbi za industrijsku špijunažu trojica Renaultovih menadžera. Optuženi su zbog navodnog odavanja povjerljivih informacija o proizvodnji novog automobila na električni pogon, najvjerojatnije Kinezima. Afera nikako ne ide u prilog odnosima između Pariza i Pekinga, koji su se tek zatoplili potkraj prošle godine. Više u feljtonu. (G. J.)
Novi Lider svojim čitateljima daruje i posebni prilog o trendovima u telekominikacijama 2011.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
