Tjedan na burzama u svijetu obilježila nesigurnost zbog rasta kamata

Na svjetskim je burzama prošloga tjedna vladala nesigurnost jer je rast cijena dionica na osnovu boljih od očekivanja, ali ipak slabih gospodarskih podataka izgubio na zamahu, a ulagače je natjerala na oprez i mogućnost rasta inflacije i kamata.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna indeks Dow Jones porastao 0,4 posto, na 8.799 bodova, dok je indeks S&P 500 ojačao 0,7 posto, na 946 bodova. Indeks Nasdaq osvojio je 0,5 posto, dosegnuvši 1.858 bodova. Po prvi puta od početka siječnja Wall Street je u petak zatvoren s indeksom Dow Jones u pozitivnom području u odnosu na početak godine. Zahvaljujući neprestanom rastu cijena dionica u posljednja tri mjeseca, sada su sva tri vodeća američka indeksa na dobitku u ovoj godini. Od početka ožujka indeks S&P 500 skočio je gotovo 40 posto, a za takav uspon su inače potrebne godine. No, posljednjih je tjedana rast cijena dionica vrlo spor, što pokazuje da su mnogi ulagači na oprezu.

"Stalni pritok boljih od očekivanja, ali ipak slabih gospodarskih podataka izgubio je sposobnost poticanja tržišta. Bili smo u sprintu dulje vrijeme, pa sada moramo otrčati par laganih krugova oko igrališta da vidimo jesmo li spremni za još koji sprint", kaže Joe Clark, direktor u tvrtki Financial Enhancement Group. A je li moguć novi sprint ovisi, kaže Clark, o tome hoće li ulagači uskoro dobiti jasniju sliku o smjeru kamatnih stopa, inflacije, tečaja dolara, te o dobiti kompanija i situaciji u cijelom gospodarstvu. Nakon duljeg razdoblja pada kamatnih stopa, čime je središnja američka banka Fed pokušala oživjeti gospodarstvo, u posljednje vrijeme kamate ponovno rastu.

Ulagače je prošloga tjedna uznemirio ishod aukcije 19 milijardi dolara vrijednih 10-godišnjih trezorskih zapisa američkog ministarstva financija. Doduše, ponuda za kupnju je bilo dovoljno, no ministarstvo je moralo ponuditi niže cijene, a više prinose. Stoga se polovicom tjedna prinos na 10-godišnje trezorske zapise, po prvi puta od listopada lani, probio iznad razine od 4 posto, da bi se kasnije spustio na i dalje visokih 3,95 posto. To je zabrinulo ulagače jer prinosi na trezorske zapise služe kao reference za kamate na mnoge kredite, a rast kamata mogao bi izazvati pad potrošnje građana i rast troškova kreditiranja kompanija, što bi otežalo oporavak gospodarstva.

"Rast kamata za tržište predstavlja čeoni vjetar", kaže Todd Salamone, potpredsjednik tvrtke Schaeffer's Investment Research. Kako makroekonomski podaci ne daju sasvim jasnu sliku o stanju u gospodarstvu i kako se ulagači plaše rasta inflacije i kamata, u fokusu su prošloga tjedna bili defanzivni sektori.

"Svi očekuju korekciju cijena dionica, a kada do nje dođe, najsigurniji će biti defanzivni sektori jer će njihove proizvode, od hrane do lijekova, ljudi kupovati čak i ako smanje potrošnju", kaže Tim Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Asset Management. Zbog toga su farmaceutski i uslužni sektor bili među dobitnicima, pa je samo u petak AMEX, indeks farmaceutskog sektora, porastao 1,2 posto, dok je S&P-ov indeks uslužnog sektora osvojio 1,4 posto.

Porasle su i cijene dionica u naftnom i rudarskom sektoru, zahvaljujući proboju terminske cijene nafte, po prvi puta ove godine, iznad 73 dolara po barelu, a pritom su porasle i cijene metala i drugih sirovina jer se s oporavkom gospodarstva očekuje i rast potražnje. Cijene dionica u financijskom sektoru prvotno su porasle nakon što je američko ministarstvo financija objavilo da 10 banaka, među kojima JPMorgan, American Express i Goldman Sachs, može vratiti 68 milijardi dolara koliko su prije dobile iz programa TARP (Troubled Asset Relief Program). No, kasnije je entuzijazam ulagača splasnuo jer je prevladalo mišljenje da bi se taj novac mogao bolje iskoristiti u kreditiranju kompanija i građana, što bi potaknulo oporavak gospodarstva.

"Te banke žele vratiti sredstva iz TARP-a praktično odmah. No, što to znači za njihove bilance i kreditni potencijal? Ako su zabrinute zbog javnosti, trebale bi zadržati ta sredstva i njima kreditirati privatni i poslovni sektor", kaže Carl Birkelbach, predsjednik tvrtke Birkelbach Investment Securities.

I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo vrlo oprezno. Londonski indeks FTSE ojačao je mršavih 0,06 posto, na 4.441 bod. DAX, indeks Frankfurtske burze, pao je, pak, 0,16 posto, na 5.069 bodova, dok je pariški indeks CAC oslabio 0,39 posto, na 3.326 bodova. Na Tokijskoj je burzi, pak, indeks Nikkei prošloga tjedna skočio 3,75 posto, na 10.135 bodova, probivši se, po prvi puta od lanjskog listopada, iznad psihološki važne razine od 10.000 bodova. (Hina)