U 222 ljekovita mjesta samo 23 lječilišta

Lječilišta u Hrvatskoj još uglavnom žive od ugovora s HZZO-om. Umjesto pacijenata koji se oporavljaju u bazenima, poduzetnici bi ipak u mekama zdravstvenog turizma radije ugostili posjetitelje kojima treba - odmor. Cjelovit popis ljekovitih mjesta u Hrvatskoj možete pročitati ovdje

Piše: Tatjana Vukić

Hrvatska ima ljekovito blato, čisto more visokog stupnja saliniteta, ljekovite termalne vode, jedina u Europi ima čak i posebnu vrstu ljekovite nafte - naftalan, a svim tim blagodatima pronađenim na 222 odredišta koristi se u medicinske svrhe u samo njih 23. Zdravstveni turizam još je u povojima i u Hrvatskoj postoji tek 18 lječilišta i država ih, čini se, ne kani ispustiti iz svojeg džepa. Osim Istarskih toplica, koje su privatizirane, sva ostala lječilišta u vlasništvu su pripadajućih županija. Poduzetnici su, doduše, namirisali da bi se u ljekovito bogatstvo Hrvatske isplatilo uložiti, ali umjesto tipičnih pacijenata koji su se dosad oporavljali u bazenima lječilišnih ustanova, u svojim bi mekama zdravstvenog turizma radije ugostili posjetitelje kojima treba odmor od stresa svakidašnjeg života. Investiraju stoga u wellness programe, a pokušaji poput ivanićgradskog da se uloži u postojeće lječilište - neslavno propadaju. Stanje bi ipak mogao promijeniti Zakon o pružanju usluga u turizmu koji stupa na snagu 15. rujna.

Na ručak u bolnicu

Ono što je godinama služilo kao ispričnica za prosječne poslovne rezultate hrvatskih lječilišta, napokon pada u vodu: postojeća lječilišta moći će se legalno baviti ugostiteljstvom - prodavati hranu svojim posjetiteljima, a i ponuditi im smještaj.
- Specijalnim bolnicama i lječilištima napokon je omogućeno legalno pružanje komercijalnih usluga smještaja i prehrane u svojim objektima, u kojima trenutačno raspolažu s oko 6.000 postelja. Time su otvorene i mogućnosti unapređenja razvoja pružanja njihovih usluga. Može se očekivati da će ulaganja u podizanje kvalitete smještajnih usluga, uz visokokvalitetne medicinske usluge, vrlo brzo pokazati svoju opravdanost - ističe Ondina Šegvić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore.Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK godinama je, naime, lobirala tražeći da se promijeni zakonska legislativa kako bi se zdravstveni turizam pomaknuo s mrtve točke. - Sva lječilišta i specijalne bolnice u Hrvatskoj temelje svoju ponudu na visokom standardu i visokoj kvaliteti svojih medicinskih usluga - kaže Ondina Šegvić.

Neupitno je da lječilišta iz godine u godinu popravljaju rezultate zahvaljujući kvaliteti medicinskih usluga. U 2006. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lječilišta su posjetila 27.643 turista ili 24 posto više nego prethodne godine, a ostvareno je 211.128 noćenja, što je četiri posto više nego godinu prije. Ipak, lječilišta u Hrvatskoj još uglavnom žive od ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a njihovi čelnici nemaju ništa protiv da takav način poslovanja zadrže.

Tri kandidata za Stubičke toplice

Zbog zakonskih promjena, ali i toga da je oporavak u specijaliziranim ustanovama postao modni hit, postojeća lječilišta polako se okreću tržištu. Golem interes za gradnju zdravstveno-turističkoga kompleksa u Stubičkim toplicama dovoljno pokazuje kako poduzetnici smatraju da se isplati uložiti i do 180 milijuna eura kako bi idućih desetljeća, makar i samo zahvaljujući javno-privatnom partnerstvu, dijelili prihode od zdravstvenog turizma. Krapinsko-zagorska županija nije imala jednostavan zadatak pri izboru kandidata kojima će pružiti svoje partnerstvo u Stubakima, ali ovih dana odlučila se za tri kandidata s domaćeg terena - zagrebačku kompaniju Sunce Koncern d.d. i Ingru d.d. te konzorcij koji čine Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Konstruktor-Inženjering d.d., Toplice Sveti Martin d.d., Sveti Martin na Muri i Tehnika d.d., Zagreb. Na njima je sad da do 3. listopada pripreme natječajnu dokumentaciju kojom će uvjeriti čelnike Krapinsko-zagorske županije da im povjere gradnju nove zdravstveno-turističke rivijere.

Naftalan još čeka ozbiljnog ulagača

Za razliku od Stubičkih toplica, ivanićgradsko lječilište Naftalan nije, čini se, dosad bilo previše primamljivo investitorima premda se odlikuje ljekovitim naftalanom, koji nije pronađen nigdje drugdje u Europi. Psorijazu ondje liječe Danci, Talijani, Slovenci, Nijemci... Ipak, među posjetiteljima tamošnjeg lječilišta samo je 20 posto stranaca. Naftalan je prošle godine raspisao međunarodni javni natječaj za gradnju zatvorenog i otvorenog bazena s hotelom i kongresnim centrom (projekt vredniji od 20 milijuna eura), ali ozbiljne kandidate nije našla. Sve je očito zapelo zato što su u Naftalanu nastojali ostati suvlasnici projekta. Neuspjeh ih nije obeshrabrio, već najavljuju da će ulagače potražiti novim natječajem prema modelu javno-privatnog partnerstva. Ovaj bi se put u projekt, prema najavama iz ivanićgradskih toplica, trebala uključiti i Zagrebačka županija, koja je i vlasnik Naftalana.Poduzetnicima se očito čini da je bolje ulagati u nešto novo nego trošiti na već postojeće ustanove.

Prostora za stvaranje novih niša u zdravstvenom turizmu imaju napretek jer ljekovita mjesta samo čekaju da netko proglasi kako njihovo blato, vjetar ili morska sol čine čuda. Mjerodavni se zapravo i nisu dogovorili koliko je točno ljekovitih mjesta u Hrvatskoj. U HGK-u barataju podacima o 155 ljekovitih mjesta, dok u Odboru za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje pri Akademiji medicinskih znanosti tvrde da su u Hrvatskoj registrirana čak 222 ljekovita mjesta. Golema šteta nastala bi kad bi se takvim potencijalom služili samo za liječenje, kad je jasno da nikome nije drago provesti odmor - u bolnici.Da se ljekovita svojstva termalnih voda mogu mnogo bolje iskoristiti, zaključio je nekadašnji naftaš Rudolf Radiković kad je prije dvije godine počeo stvarati zdravstveno-rekreacijsko carstvo u priznatom ljekovitom mjestu Vučkovcu. Na 300.000 četvornih metara koje je dobio u koncesiju na 30 godina posluju Toplice Sveti Martin, koje su već pokupile sva moguća priznanja, a Svetom Martinu na Muri priskrbile titulu jednog od najpoželjnijih ruralnih odredišta u Europi.

Relaksacija, a ne fizijatrija

- Rodom sam iz Međimurja i dvadesetak godina putovao sam svijetom, obišao spa resorte na Havajima, u Dubaiju, Keniji i zaključio da ništa nema šanse ako se ne radi 12 mjeseci u godini. U slovenskom Prekomurju, koje je veličinom slično Međimurju, u pet toplica 2005. godine bilo je 750.000 noćenja, a u cijelom Međimurju samo 22.000 - kaže Rudolf Radiković.Radiković je do posljednjeg detalja isplanirao kako će izgledati stvaranje mondenog odredišta na Muri. Najprije je dignuo kredit u vrijednosti 5,8 milijuna eura i počeo investirati. Sedam milijuna kuna koje je dobio lani prodavši šest apartmana u Toplicama usmjerio je u nova ulaganja. Sagradio je trgovački centar pa prodao tamošnje lokale za 7,5 miljuna kuna, dokapitalizirao društvo i tako namaknuo kapital za daljnje investicije. Sličnim sustavom, tumači Rudolf Radiković, Toplice Sveti Martin razvijat će se i dalje.

Iduće godine u Međimurju će tako nastati golf-tereni s devet rupa, golf-klub, vježbalište, hotel Golf s 318 kreveta, bazen, wellness centar, noćni klub... U 2009. godini sagradit će se ondje šest luksuznih vila s pogledom na golf-terene. Cijeli bi projekt trebao završiti 2011., kad će sagraditi hotel Zrin s još 204 kreveta. Smještaj u hotelima s četiri i četiri plus zvjezdice u startu govori da Toplice Sveti Martin ne računaju na klijentelu koja u njihovim prostorima kani ponajprije liječiti tijelo i duh.- Zdravstveni turizam nije nam prioritet iako fizijatrija postoji i kod nas, ali više u smislu relaksacije. Toplice Sveti Martin trebale bi biti pravi resort za odmor. Ne vjerujem da toplice kojima upravljaju državni fondovi i koje vodi političko vodstvo imaju šansu za oporavak - kaže Rudolf Radiković, koji vjeruje da bi se ljekovita mjesta trebala iskoristiti za pravi odmor. Uostalom, njegove su toplice jedne od članica konzorcija koji se natječe za gradnju zdravstveno-rekreacijskoga kompleksa u Stubakima.