U prva tri mjeseca 688 milijuna eura inozemnih izravnih ulaganja

Stranci su u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine uložili 688 milijuna eura, a ukupna su inozemna izravna ulaganja od 1993. premašila 18,3 milijarde eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U strukturi izravnih inozemnih ulaganja u prvom polugodištu ove godine 366,2 milijuna eura odnosi se na ostala ulaganja (koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite), dok se 326,9 milijuna odnosi na vlasnička ulaganja. Statistika središnje banke kod zadržanih zarada u prvom polugodištu ove godine bilježi odljev, odnosno povlačenje zarade u iznosu od 4,9 milijuna eura.

Podaci o inozemnim izravnim ulaganjima po zemljama pokazuju da su austrijske tvrtke i nadalje najveći ulagač u Hrvatsku - u prvom su tromjesečju ulaganja iz te zemlje iznosila 491,8 milijuna eura, a u razdoblju od 1993. do kraja ožujka ove godine ukupno gotovo 5,5 milijardi eura.

Iako se u prvom tromjesečju ove godine bilježi odljev izravnih ulaganja iz Nizozemske u iznosu od 110,6 milijuna eura, tvrtke iz Nizozemske na drugom su mjestu po iznosu ulaganja u proteklih nešto više od 15 godina i u tom su razdoblju u Hrvatsku uložile više od 2,7 milijardi eura. Ulagači iz Njemačke u prvom su tromjesečju ove godine u Hrvatsku uložili 86,2 milijuna eura, a slijede ulagači iz Slovenije sa 40,8 milijuna, Švicarske sa 38,6 milijuna, itd.

Statistika središnje banke pokazuje da su u razdoblju od 1993. godine, uz već spomenute Austriju i Nizozemsku, u Hrvatsku najviše ulagale tvrtke iz Njemačke (gotovo 2,4 milijarde eura), Francuske (1,3 milijarde), Mađarske (1,1 milijardu), Luksemburga (991,6 milijuna eura), Italije (958,6 milijuna), te Slovenije (713,7 milijuna eura.

I u prvom tromjesečju ove godine, kao i u proteklih 15 godina, u strukturi inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja i zadržanih zarada od izravnih ulaganja dominira financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, odnosno bankarski sektor. Strani su vlasnici u banke u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine uložili 328,3 milijuna eura, a radi se prije svega o dokapitalizacijama banaka. U razdoblju od 1993. do kraja prvog tromjesečja ove godine stranci su u bankarski sektor u Hrvatskoj uložili ukupno 5,3 milijarde eura.

Podaci središnje banke o izravnim vlasničkim ulaganjima i zadržanim zaradama u prvom tromjesečju ove godine pokazuju da je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda došlo do odljeva i to u iznosu 187,7 milijuna eura. Odljev, objašnjavaju u HNB-u, može značiti ili povlačenje zarade ili prodaju.

Kemijska industrija, a u sklopu nje vode se i podaci o farmaceutskoj industriji, u proteklih je 15 godina privukla gotovo 1,5 milijardi eura stranih ulaganja, a slijede pošta i telekomunikacije s više od 1,4 milijarde eura. Statistika izravnih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo pokazuje da je u prvom tromjesečju ove godine zabilježeno povlačenje ulaganja u iznosu od 149,1 milijun eura, a to je posljedica povlačenja vlasničkih ulaganja u iznosu od 167,8 milijuna eura.

Na to je, kako se može iščitati iz statistike središnje banke, ponajviše utjecalo povlačenje ulaganja u djelatnosti proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (u iznosu 195,2 milijuna eura), a po zemljama, odljev iz Mađarske (u iznosu 193,8 milijuna eura). Odljev zabilježen u prvom tromjesečju ove godine utjecao je i na smanjenje ukupnih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u razdoblju od 1993. godine. Naime, krajem prošle godine ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo iznosila su oko 2,1 milijardu eura, a krajem prvog tromjesečja ove godine 1,97 milijardi eura. (H)