Umjeravanje iz troška pretvoriti u ?oružje? za borbu na tržištu EU

Predavanje pod nazivom Umjeravanje - ponos i predrasude organizirano u suradnji HGK, Hrvatske akreditacijske agencije i Hrvatskog zavoda za norme održao je Siniša Prugovečki, direktor tvrtke Metroteka i član Upravnog vijeća novonastalog Hrvatskog mjeriteljskog instituta.

Predavanje je rađeno iz perspektive industrije, a cilj je bio pokazati na koji način industrija može samostalnim odlukama i uz nekoliko jednostavnih pravila umjeravanje iz troška pretvoriti u ‘oružje’ za borbu na tržištu EU. Prugovečki je ukazao na nedostatak povjerenja između industrije i mjeriteljstva koje jedno drugom usporavaju razvoj. Primjer toga je i mali broj akreditiranih umjerenih laboratorija. Naime, Češka, Slovačka, Slovenije i Rumunjska imaju četiri puta više akreditiranih umjerenih laboratorija po jedinici BDP-a od Hrvatske.  U prvom dijelu predavanja, Prugovečki istaknuo elemente sustava upravljanja i umjeravanja kako bi ‘brak’ između umjeravanja i certificiranih sustava mogao skladno funkcionirati. 

-Umjeravanje povećava efikasnost proizvodnje, izvor je informacija za donošenje odluka, nudi veću kompetitivnost na stranom tržištu, povećava vrijednost proizvoda te nudi i osiguranje od tužbi u slučaju nezgoda - kaže Prugovečki. Najčešće predrasude o umjeravanju su, nastavlja, da je umjeravanje provjera ispravnosti te da je njen cilj isključivo osiguranje postojećeg stanja, Nadalje, još neke od predrasuda su da način umjeravanja ovisi o mjernom uređaju, da su svi laboratoriji isti te da odluku o tome što se umjerava donose drugi, a ne tvrtka. Zbog predrasuda o umjeravanju, naglasio je Prugovečki, moguća posljedica je nekonkurentnost domaće industrije.

-Samo 14 posto mesne industrije udovoljava standardima EU. Ono što se može dogoditi u budućnosti je da nećemo biti sposobni dobiti poslove za koje bi inače bili prvi izbor međunarodnih organizacija - naglašava Prugovečki te dodaje kako je dosadašnja percepcija o umjeravanju bila statičan odnos korisnika i umjerenog laboratorija shvaćen kao zadovoljavanje norme. Također, podatak o umjeravanju percipiran je kao beskoristan podatak i trošak, a cijena usluge je bila glavni kriterij pri odabiru laboratorija.

-Ono što je danas u zapadnim zemljama paradigma trebalo bi se usvajati i kod nas. Ključan je odnos između korisnika i laboratorija, a kvalitetna usluga je glavni kriterij. Kada korisnik dobije korisne podatke o umjeravanju, tada to više nije trošak, nego investicija - kaže Prugovečki te dodaje da nema velike tajne, već da ključ uspjeha leži u promijeni načina razmišljanja u gospodarstvu. (Jasmina Trstenjak)